Imaju li članovi CIK-a kredibilitet iznijeti oktobarske izbore u BiH?

SARAJEVO, (Patria) - Analitičari ocjenuju da bi predstojeći oktobarski izbori mogli biti prekretnica u sudbini Bosne i Hercegovine. Izaberu li građani ponovo političare koji zagovaraju raspad zemlje ili u najmanju ruku nove etničke podjele, svi građani u BiH mogli bi se naći u velikom problemu. Na to je nedavno upozorio i visoki predstavnik u BiH Valentin  Inzko.

On je rekao da Bosna i Hercegovina ima mnogo talentiranih mladih ljudi i da će možda već na izborima u oktobru to doći do izražaja, te da, kako je rekao, građani "biraju nove stranke, ili u starim strankama nove ljudi, što bi bilo fanastično."

U Bosni i Hercegovini se 7. oktobra održavaju Opći izbori. Zemlja je zapala u krizu nakon što vlasti nisu uspjele u regularnom roku usvojiti Izmjene izbornog zakona BiH, koji se odnosi na popunu delegata u Domu naroda Federalnom parlamentu, u skladu sa odlukom Ustavnog suda BiH.

Poljuljano povjerenje u CIK

Analitičare dodatno brine to što je Centralna izborna komisija, koja raspisuje izbore i prati samu zakonitost izbornog procesa u zemlji, pod snažim utjecajem političkih partija.

Direktor Međunarodnog instituta za bliskoistočne i balkanske studije (IFIMES) iz Ljubljane Zijad Bećirović izjavio je ranije kako smatra da bi članovi Centralne izbore komisije BiH trebali podnijeti ostavku, nakon što su mediji objavili da će se na jednoj od sjednica tog tijela razmatrati način izbora delegata u Dom naroda FBiH, koji je ocijenjen kao diskriminatoran.

Da bi se izbori u BiH smatrali kredibilnim, prije svega je potrebno imati jaku Centalnu izbornu komisiju, lišenu svakih politčkih utjecaja.

CIK BiH je dodatno izgubio povjerenje, nakon što je radikalima osuđenog ratnog zločinca Vojislava Šešelja sredinom juna odobreno učešće na oktobarskim izborima u BiH. Četiri od sedam članova CIK-a su podržali učešće Šešeljeve partije na izborima u BiH.

Kompromitirana prošlost članova

Centralna izborna komisija je formirana 2001. godine, usvajanjem Izbornog zakona Bosne i Hercegovine u septembru te godine, nakon čega je sa radom prestala Privremena izborna komisija (PIK).

CIK broji šest članova plus predsjednika Komisije, koji se na tu poziciju bira sistemom rotacije svakih 21 mjesec, iz članova Komisije. 

Aktuelna predsjednica CIK-a je pravnica Irena Hadžiabdić. Mediji su pisali o njenoj jakoj političkoj podobnosti. Spominje se kao blizak saradnik HDZ-a BiH i SNSD-a. U javnosti je naročito isticana nakon što su mediji objavili da iz skladišta CIK-a nedostaju tone glasačkih lističa, koje je Hadžiabdić pravdala dosta nevješto. Rođena je u Zenici 1960. godine. Osnovnu školu i Gimnaziju završila je u Zenici, a zvanje diplomiranog pravnika stekla je na Pravnom fakultetu u Beogradu. Nakon toga završila je postdiplomske studije u Velikoj Britaniji. Doktorsku disertaciju odbranila je na Pravnom fakultetu u Zenici

Novak Božičković je kadar SDS-a iz Doboja. Rođen 8. januara 1955. Diplomirao na Pravnom fakultetu u Sarajevu 1981. godine.  Kada je Osnovni sud u Doboju 2008. potvrdio optužnicu protiv Slobodana Mitrovića, bivšeg direktora Centra za socijalni rad i odbornika SDS-a u Skupštini opštine Doboj, te 16 aktivista ove stranke zbog sumnje da su opštinskim novcem podmićivali građane da na izborima glasaju za SDS, Božičković je izbjegao optužnicu za zloupotrebu službenog položaja ili ovlaštenja i podmićivanje pri izborima ili glasanju. 

"Naravno, nismo zadovoljni time što optužnice nisu podignute protiv, po našem mišljenju, glavnih aktera, a to su načelnik Obren Petrović i predsjednik Opštinske izborne komisije Novak Božičković", izjavio je tada Dalibor Đurić, odbornik SNSD-a u Skupštini opštine Doboj. 

U Doboju je krivičnu prijavu Okružnom tužilaštvu Doboj i Specijalnom tužilaštvu RS protiv Novaka Božičkovića, predsjednika Opštinske izborne komisije podnio SNSD. Iz SNSD-a je saopšteno da je krivična prijava podnijeta protiv Božičkovića i ostalih članova OIK jer su se originalni glasački listići dijelili biračima i prije samog procesa glasanja.

„Primopredaja glasačkih listića izvršena je bez prisustva predstavnika političkih partija, a SNSD-u nije dostavljen ni zapisnik o primopredaji“, saopšteno je, tada, iz ove stranke. Ipak, 2014. godine mediji su objavili da je Božičković stao na stranu SNSD-a. Božičković i drugi član CIK-a Branko Petrić napustili su Centralnu izbornu komisiju BiH i suspendovali svoj rad u toj instituciji. Novinar Slobodan Vasković tvrdio je da se radi o “otvorenom pritisku na CIK da stane na stranu SNSD-a”.

Branka Petrića su mediji ranije dovodili u vezu sa SDS-om, a potom i sa SNSD-om. Rođen je 1959. gоdinе u Dеrvеnti. Nаkоn zаvršеnе оsnоvnе škоlе i gimnаziје, zаvršiо je Prаvni fаkultеt u Bеоgrаdu, оdsјеk zа krivičnо sudstvо. Nekadašnji je ambasador BiH u Sloveniji. Mediji su već tada pisali o njegovim zloupotrebama službenog položaja. U avgustu 2016. godine zagovara da Centralna izborna komisija vlastima bh. entiteta Republika Srpska dostavi biračke spiskove za potrebe održavanja referenduma o Danu Republike Srpske, iako je Ustavni sud BiH referendum proglasio neustavnim.

Stjepan Mikić je nekadašnji ministar MUP-a Posavskog kantona. Rođen je 1949. godine u Vidovicama, općina Orašje.  Studij historije završio je na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. U karijeri je obnašao i političke funkcije, među kojima i šef Ureda člana Predsjedništva BiH iz reda Hrvata. Visoki predstavnik Wolfgang Petritsch skinuo ga je 1998. godine sa liste za Parlament Bosne i Hercegovine, zbog, kako je navedeno, opstrukcija Dejtonskog sporazuma.

Vlado Rogić je ostao zapamćen kao član Centralne izborne komisije BiH, koji je tokom sjednice CIK-a u decembru 2016. godine, kada se raspravljalo o odluci Apelacionog vijeća Suda BiH u slučaju Stolac, gdje su izbori suspendovani, zatražio da ovaj predmet vode isključivo Srbi uposleni u sekretarijatu CIK-a!? Iz opozicije su reagirali na način da je Rogić otvoreno stao na stranu politike Dodik-Čović.

Među članovima CIK-a iz reda Bošnjaka su Suad Arnautović i Ahmet Šantić. Arnautović je doktor političkih nauka, rođen 1958. godine u Sarajevu. Šantić je rođen 1963. godine u Mostaru i doktor je pravnih nauka. Analitičari i opozicija im spočitava da se nedovoljno jasno suprotstavljaju nezakonitim radnjama i političkim zloupotrebama u Centralnoj izbornoj komisiji. Iako na sjednicima CIK-a često ne podržavaju štetne politike koje često zagovaraju drugi članovi CIK-a, novinari i analitičari su ih kritikovali jer o nezakonitostima u Centralnoj izbornoj komisiji ne žele govoriti javno, ili govore vrlo malo.

Analitičari ocjenjuju kako praksa govori da se izbori u BiH dobivaju u Centralnoj izbornoj komisiji. Zbog toga je važno ubuduće tu instituciju zaštititi od pritiska politike.