Je li u vlast lakše privatnim ili državnim novcem?

Piše Armin Aljović 

Savez za bolju budućnost (SBB) večeras će zvanično saopćiti imena kandidata za Predsjednišvo Bosne i Hercegovine i za ostale nivoe vlasti. Sa tom kandidaturom praktično će biti poznato sa kojim kapacitetima sve velike stranke u Bosni i Hercegovini izlaze na predstojeće izbore u oktobru.

Smjena desničarskih stranaka očekuje se kod sva tri naroda u Bosni i Hercegovini. Sa aktuelnim politikama teško da zemlja može krenuti naprijed u euroatlanske integracije. HDZ BiH i Dragana Čovića nakon oktobra u vlasti bi mogao zamijeniti HDZ 1990, zajedno sa nekoliko drugih koalicionih partnera, poput Hrvatske stranke BiH. Osim nacionalnih pitanja, u prvi plan ističu individualna prava ljudi. U bh. entitetu Republika Srpska očekuje se pad režima Milorad Dodika i dolazak na vlast SDS-a. Ukazuju na posljednju šansu za ekonomski oporavak zemlje prije totalnog sunovrata zbog enormne zaduženosti vlade u Banja Luci. Međunarodne organizacije u BiH poput OHR-a, OSCE-a, sa devet ambasada u BiH su 30. maja ove godine javno upozorili na retrogradnu politiku HDZ-a BiH i SNSD-a i povlačenje svih građana u ambis. Visoki predstavnik u BiH Valentin Inzko šest dana kasnije je na Federalnoj TV rekao da Bosna i Hercegovina ima mnogo talentiranih mladih ljudi i da će možda već na izborima u oktobru to doći do izražaja, te da se, kako je rekao, "biraju nove stranke, ili u starim strankama novi ljudi.“

„Što bi bilo fanastično", rekao je Inzko.

Politički pluralizam naročito se vidi na bošnjačkom političkom polju. Građani će na izborima moći birati između četiri velike stranke, čiji se politički spektar proteže od ljevice (SDP, DF...) preko centra (SBB, NS...) pa sve do desnice (SDA). Tu je i veliki broj malih političkih partija, uglavnom nastalih odvajanjem od svojih matičnih stranaka.

Među političkim partijama i kandidatima ističu se i oni koji su u politiku uložili privatni kapital. Takva praksa standardna je u razvijenim zemljama svijeta, ali poprilično nepoznanica za bh. okolnosti.

Za Predsjedništvo Bosne i Hercegovine kandidirao se profesor Mirsad Hadžikadić, profesor Univeriziteta u Šarlotu, u Sjevernoj Karolini, SAD. Novac za kampanju sakuplja od prijatelja i simpatizera.

Savez za bolju budućnost (SBB), iako jedna od najmlađih, trenutno je među najvećim političkim partijama u Bosni i Hercegovini. Stranka je centra, osnovana 2009. godine privatnim kapitalom Fahrudina Radončića. Predsjednik Saveza je biznismen, utemeljitelj novina Dnevni avaz i vlasnik nekoliko skupocjenih nekretnina u BiH i regionu, među kojima je i najveća zgrada na zapadnom Balkanu Twist Tower u centru Sarajeva.

Oponenti često ističu da je SBB privatna stranka Fahrudina Radončića. Dio analitičara, s druge strane, upravo u tome vidi sposobnost čovjeka koji je iz ruševina BiH, nakon dvije decenije, izgradio najviše zgrade u državi, kao i jednu od najvećih stranaka. Fahrudin Radončić je na proteklim općim izborim osvojio nešto više od 200.000 glasova, što je za samo nekoliko procenata manje od aktuelnog člana Predsjedništva BiH Bakira Izetbegovića, dok je SBB sa više od 145.000 glasova bio druga stranka u Federaciji BiH.

„Najkompletnija ličnost na bošnjačkoj političkoj sceni koja bi mogla obavljati funkciju člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine je Fahrudin Radončić“, ocijenio je to akademik Muhamed Filipović, jedan od najznačajnijih bh. filozofa.

Najvažnije je šta će na kraju svega reći glasačko tijelo. SDA zna da Radončić nije naivan političar pa u njemu i vidi upravo najvećeg oponenta. Ključni momenti će se tek pokazati u javnosti. Bolji život građana, svakako, jedina je potvrda nečije političke sposobnosti.