U srijedu i četvrtak samit NATO-a, ponovo ni riječi o BiH

BRISEL, (Patria) – U srijedu i četvrtak u Briselu se održava NATO samit.  Prema rasporedu dvodnevnog sastanka, objavljen na službenoj stranici NATO-a, Bosna i Hercegovina ponovo neće biti tema sastanka čelnika zemalja članica Saveza, piše novinska agencija Patria.

Iako bh. vlasti već osmu godinu obećavaju da će Bosni i Hercegovini biti aktiviran Akcijski plan za članstvo, to se još nije desilo. Aktivaciju MAP najavljivali su predsjednici vladajućih partija HDZ BiH i SDA, Dragan Čović i Bakir Izetbegović, kao i predsjedavajući vijeća ministara BiH Denis Zvizdić. 

On je u junu 2015. prilikom sastanka sa izvjestiocem Evropskog parlamenta Cristianom Dan Predom izrazio očekivanja da će MAP biti aktiviran do kraja te godine.

Zvizdić je također sljedeće godine izjavio da će već do kraja te godine biti uknjižen veći dio vojne imovine na državu BiH, čime će Bosni i Hercegovini biti aktiviran MAP.

„To mi smatramo kredibilnim napretkom, i svakako zadovoljenjem uvjeta koji trebaju da dovedu do aktivacije MAP-a za BiH“, rekao  Zvizdić, ističući kako se nada da će se to desiti na sastanku NATO-a na kraju 2016.

Dragan Čović medijima je izjavio kako će MAP biti aktiviran na samitu NATO u Varšavi sredinom 2017.

„Uvjeran sam da ćemo već u Varšavi za mjeseca aktivirati Akcioni plan za članstvo BiH u NATO savezu. To bi bila posebna pozicija BiH u ovoj godini kada želimo snažno iskoračiti u vanjskoj politici“, rekao je Čović u julu 2016.

„Ne mogu tačno reći kada će se to desiti, ali da će MAP biti aktiviran za BiH, to sigurno“, najavila je ministrica odbrane BiH Marina Pendeš 2017. godine.

Predsjednik SDA Bakir Izetbegović također je najavljivao aktivaciju MAP-a za BiH

„Uprkos stalnim krizama nestabilnom koalicijom napravljen je korak ka EU integracijama. Upitnik EK je skoro završen nakon duge šutnje iz RS. Upitnik će biti predat u januaru 2018., a očekuje se i aktivacija MAP-a“, rekao je Izetbegović na novogodišnjoj konferenciji te stranke. 

Šta je MAP?

Ulazak novih članica u Sjevernoatlantski savez (NATO) propisan je članom 10. Washingtonskog ugovora (1994.). Na sastanku na vrhu NATO-a održanom u Washingtonu 1999. godine, s ciljem pružanja pomoći zemljama koje žele postati članice Saveza, usvojen je Akcijski plan za članstvo (MAP). Akcijski plan za članstvo jest program pomoći, praktične podrške i savjetovanja, namijenjen pripremama država za članstvo u NATO-u. Taj plan prilagođava se potrebama dotične države, ali sudjelovanje u njemu joj ne garantuje da će na kraju i dobiti zeleno svjetlo za članstvo. Prema Akcijskom planu za članstvo, država koja želi postati članicom priprema svoj godišnji državni program koji predstavlja NATO-u. Na kraju godišnjeg ciklusa ministri vanjskih poslova i odbrane prezentiraju rezultate reformskog programa i buduće aktivnosti pred Sjevernoatlantskim vijećem NATO-a, a ono potom procjenjuje individualni napredak u pripremama za članstvo. Pripreme i reforme uključuju pet područja: političko i privredno, obrambeno i vojno, finansijsko, sigurnosno i pravna pitanja. 

Trenutačno se za članstvo u NATO-u putem Akcijskog plana za članstvo priprema Makedonija. Predsjedništvo Bosne i Hercegovine je 10. juni 2009. godine usvojilo zaključak o upućivanju formalnog zahtjeva Bosne i Hercegovine za Akcijski plan za članstvo, a zahtjev je službeno uručen 2. oktobra 2009. godine, ali dalje se od toga zemlja nije makla.

Da bi dobila aktivaciju MAP-a, Bosna i Hercegovina objekte oružanih snaga treba uknjižiti na državu Bosnu i Hercegovinu. Iz bh. entitete Republika Srpska odbijaju te objekte uknjižiti na državu, ističući da ta imovina pripada isključivo entitetu. Stav većine političkih partija iz Republike Srpske je da Bosna i Hercegovina u NATO ne treba ući sve dok je Srbija neopredijeljena po tom pitanju.