Piše: Doc. dr. Benjamina Londrc
Osma je decenija kako živi duh antifašizma bh. naroda. To su godine zrelosti jedne ideje koju oživljavamo svakog 27. jula, bez obzira na godine otpora, obnove iskušenja i ponavljanja istorije. Dan ustanka protiv fašizma trajno je odredio put našim djedovima, očevima, a na nama je da se izborimo da ga iskristalisanog prenesemo našoj djeci. Na putu kojim ide savremeno bh. društvo Denis Bećirović jasno poziva na reafirmaciju vrijednosti antifašističkog pokreta.
Perom univerzitetskog profesora podsjeća na tekovine uspješne antifašističke borbe u Drugom svjetskom ratu i upozorava na pogubnost raspirivanja nacionalne i vjerske mržnje, karakterišući to pogodnim tlom za narastanje fašističkih ideologija. Naša prolaznost uvjetuje i našu neospornu bliskost sa prošlošću, a ona pobuđuje nostalgiju, resentiment i prirođenu sliku o vremenima koja su se zamela.
To ljudsko trajanje- kronometarskom skalom zabilježenom vremenu- trebalo bi biti drago svima, ali ga rijetko ko, umjesto samo u srcu, živi i čuva u sadašnjosti. Bećirović afirmira i poštuje razlikama obogaćen život u Bosni i Hercegovini, boreći se protiv uklanjanja njenog istorijskog identiteta. Snažno se suprotstavlja revizionizmu i pokazuje nam na koji se način istinski „živi“ antifašizam i baštini ideja socijaldemokratije. Svojim radom i državotvornim pristupom pokazuje put ka evropskoj i antifašističkoj budućnosti Bosne i Hercegovine.
Bez obzira na ideje antifašizma na koje se danas podsjećamo, savremeni bh. političari značajno su se udaljili od stvarnosti i njene adekvatne percepcije i ocjene sa aktivne, nezavisne i kritičke stvaralačke pozicije. Bećirović radi bez potrebe za programiranim ili naručenim stavovima i obračunima bilo koje vrste.
On se punog srca obraća ljudima, na ubjedljiv, argumentiran i predan način, vjerujući da njegovi stavovi pripadaju svakom ko želi u njima da pronađe odgovore na sopstvena i na društvena pitanja. Međutim, ima nešto što ovog čovjeka (profesora i političara) čini posebnim. U njemu nema gorčine, nema jeda, nema niti pomisli na mržnju, kao vrhuncu zla koje u teškim trenucima često ovlada ljudskim dušama. Ali isto tako nema ni podilaženja, niti „udvaranja“ zbog niskih pobuda i „korisnih ciljeva“.
On nudi jasnu viziju, projekciju pravednijeg života u društvenim okolnostima našeg zajedničkog, poprilično obeznađenog postojanja.
Poseban osjećaj ispoljava za sudbinu mlade nastupajuće generacije pred dilemama koje im nameće neizvjesna budućnost. Bećirović ne vodi imaginarnu borbu s vjetrenjačama, on nudi zakonska rješenja, prijedloge i inicijative i nalazi način da ga ni entitetsko glasanje, ni parlamentarna većina vladajućih stranaka ne ospore. Usvojeni prijedlog za donošenje zakona o zabrani izazivanja nacionalne, vjerske, rasne i svakog drugog oblika mržnje realno i jednostavno pokazuje iskrene namjere za oporavkom i uspostavljanjem pozitivne klime kao uslova dolaska progresa svih ljudi. Kako se politika udaljila od svog bh. naroda dolazi do nerješive zabune i dezorjentacije ljudi koji polako, ali ubjedljivo napuštaju istinsku, ozbiljnu želju da učestvuju u politici i okreću se nekim drugim razumljivijim i manje opterećujućim interesovanjima. Bećirović je akter, pokretač, pouzdan čovjek i nosilac nove dimenzije lidera koji pravdu i politiku „živi“, prije svega radi nas. Nalazeći se u poziciji predanog borca vidi i doživljava realnost u kojoj živimo i kroz njegovo naučno i praktično iskustvo pomaže da spoznamo dolazak nadanog boljitka. On je sada tu - otvoren i slobodno ponuđen, da u ovom izazovnom vremenu dokaže da postoje ljudi koji se ne bore samo za sebe, nego za sav bh. narod. Upravo zato zaslužuje da bude pozdravljen kao dobrodošao, smion i odgovoran lider.
Uočavajući i ukazujući na nedostatke i nepostojanje zakona kao što su Zakon o dijaspori BiH, Zakon o sportu, doprinosi njihovom usvajanju. Značajan je niz inicijativa, prijedloga, zaključaka, izmjena i dopuna zakona koje je Bećirović inicirao. Dovoljno je navesti samo neke od njih, kako bi bilo jasno zašto svoj glas želim dati čovjeku koji je u potpunosti posvećen idejama budućnosti: Inicijativa kojom se zabranjuje imenovanje ulica u Mostaru po ustaškim zločincima iz Drugog svjetskog rata, Inicijativa kojom se Vijeće ministara BiH zadužuje da pripremi prijedlog amandmana na Ustav BiH s ciljem provođenja odluke Evropskog suda za ljudska prava u predmetu „Sejdić-Finci“, Prijedlog zakona o zabrani fašističkih organizacija i upotrebe njihovih simbola i brojni drugi. Bećirović se, živeći u sadašnjosti, sa pogledom u budućnost, vraća u prošlost kako bi tamo pronašao blago korisno za sadašnjost i budućnost. Iako je doktor iz oblasti humanističkih nauka, preciznije istorije, on svojim radom pokazuje koliko je razumijevanje istorijskih činjenica neophodno za analizu savremenih pravnih instituta.
Jedan od značajnijih prijedloga koji je uputio je onaj o formiranju Vrhovnog suda za BiH, na taj način ukazujući da je to jedno od najboljih rješenja kako bi se ujednačila pravna praksa i ponašanje svih sudova na cijeloj teritoriji BiH. Iz svake inicijative koja štiti pravnu državu i vladavinu prava u Bosni i Hercegovini, jasno je da se drži temeljnih principa pravne nauke- Honeste vivere, alterum non laedere, suum cuique tribuere! Pošteno živjeti, nikoga ne vrijeđati, svakome dati ono što mu pripada! Istinski posvećuje stručnoj analizi aktuelnih pitanja, bilo da se radi o ekonomiji, pravu ili bilo kojoj drugoj oblasti- uvijek čvrsto držeći niti državnosti, integriteta i kontinuiteta Bosne i Hercegovine.
Sve ovo daje nadu bh. čovjeku da ima vremena da se ispravimo, uspravimo i damo mogućnost Bećiroviću da na svojevrstan iskren i bez dileme dobronamjeran način popravi stvarnost. Politika je alat, a političar je taj koji ga treba znati upotrijebiti. Čak i najlošije ideje u rukama dobrog političara mogu biti korigovane, ali i najuzvišenije ideje mogu biti upropaštene lošom primjenom. Bećirović djeluje nepristrasno i nelicemjerno i apsolutno nije opterećen „mikronacionalnim identitetom“.
Svakim svojim potezom, držanjem, ponašanjem, djelovanjem i mišlju, jasno iskazuje istinsku pripadnost bh. biću i želju da tome posveti svoj život i političku karijeru.
Autor teksta je asistent na Pravnom fakultetu Univerziteta u Travniku, asistent na Pravnom fakultet Univerziteta u Zenici te asistent na Internacionalnom Univerzitetu Sarajevo