Nevladine i međunarodne organizacije upozoravaju: Hrvatska policija vrši torturu nad izbjeglicama

SARAJEVO, (Patria) - Nevladina organizacija „No name kitchen“ objavila je na svojoj Facebook stranici potresne fotografije pretučenog čovjeka koji tvrdi da je “hrvatska policija pretukla njega i njegove prijatelje”.

- U utorak navečer, dok je večerao među volonterima u Velikoj Kladuši, prišao nam je čovjek i pitao možemo li ga pregledati, upravo se vratio s “igre” a hrvatska policija pretukla je njega i njegove prijatelje. Ovako su mu izgledala leđa deset minuta nakon što je bio prisiljen da se vrati s granice - napisali su aktivisti ove nevladine organizacije objavljujući i dvije potresne fotografie.

Brojne međunarodne i domaće nevladine organizacije već duže vrijeme upozoravaju na brutalnost hrvatske policije prema migrantima, dok sami migranti putem društvenih mreža upozoravaju migrante koji tek dolaze da budu oprezni prilikom prelaska hrvatske granice, jer je, kako ističu, hrvatska policija vršila torturu prema njima.

Ministarstvo unutrašnjih poslova Hrvatske odbacuje ove optužbe, a Sindikat policije nedavno je, ponukan upravo napisima o nasilju nad migrantima, pohvalio svoje kolege koje rade u pograničnom području.

Novinar riječkog Novog lista Boris Pavelić smatra da sami novinari svojim pisanjem mogu utjecati na smanjenje nasilja nad migrantima.

- Na sve medijske rupe cure svjedočanstva o nasilju hrvatske policije nad izbjeglicama i migrantima. U prošli petak, 27. jula, internetska stranica nonamekitchen.org objavila je reportažu u kojoj Iranka optužuje policajce da su seksualno zlostavljali žene, a pretukli muškarce iz skupine u kojoj je ona, s četveročlanom porodicom, iz Velike Kladuše bila prešla u Hrvatsku. To se, prema tvrdnjama te žene, dogodilo oko 25 kilometara u dubini hrvatskog teritorija.

Optužbe za seksualno zlostavljanje dosad još nismo susreli. Ne manjka, zato, izvještaja o premlaćivanju, oduzimanju novca, mobitela i vrijednosti. Reportaža Al Jazeere Balkans, objavljena 23. jula, s tvrdnjama aktivista Crvenog križa i svjedočanstvima pretučenih izbjeglica, daleko je odjeknula: kada ju je preveo i na svom portalu objavio Jutarnji list, pobunio se Sindikat policijskih službenika, optužujući medije da šire „vrlo ružnu sliku i negativnu sliku o policiji i teško štete ugledu ovog časnog i poštenog poziva – piše Pavelić.

Organizacija za zaštitu i promicanje ljudskih prava Human Rights Watch (HRW) preporučila je nedavno Odboru za prava djeteta Ujedinjenih naroda da pozove Hrvatsku da istraži navodno neetično postupanje nad djecom migrantima i tražiteljima azila, objavila je ova organizacija. 

HRW, neprofitna i nevladina organizacija osnovana 1978. koja se sastoji od oko 400 članova iz cijelog svijeta, pozvala je UN-ov Odbor i da od Hrvatske zatraži pristup azilu i pravedne procedure za one koji su na njezinom teritoriju ili na granicama.

Organizacija navodi kako je Hrvatska tokom 2017.vraćala tražitelje azila i migrante koji su ušli u Hrvatsku iz Srbije ne procesirajući njihove zahtjeve za azilom.

Dodaje se kako je u julu Evropski sud pravde presudio da je Hrvatska prekršila zakone EU-a dopustivši tražiteljima azila da prijeđu u Sloveniju i Austriju bez provjere njihovih zahtjeva. HRW navodi kako su tražitelji azila i djeca izbjeglice i dalje žrtve društvene izolacije te da imaju poteškoća u pristupu obrazovanju i učenju jezika.

Dodaje kako su djeca bez pratnje stavljena u institucije za djecu koja nemaju odgovarajuće kapacitete za njihovu zaštitu i brigu, te da samo jedno od 30 neregistrirane djece pohađa akademsku godinu 2017./2018.

Ta je organizacija u januaru izvjestila kako je Hrvatska do avgusta 2017. primila 1262 zahtjeva za azilom, od kojih je 76 tražitelja dobilo neki oblik zaštite, dok je do kraja septembra Hrvatska iz Grčke i Italije preuzela 78 azilanata.

Prema najnovijim službenim podacima, Hrvatska je do kraja prošle godine primila 60 ljudi iz Grčke, 21 osobu iz Italije i sedam sirijskih porodica iz Turske koje broje 48 ljudi. Prema sistemu kvota, preuzela je obavezu primiti 1583 azilanata. 

Madina Hosseini 

Od ranije je poznat slučaj smrti djevojčice Madine Hosseini, koja je umrla 21. novembra 2017. godine Željezničkoj stanici u Tovarniku.

Hitna pomoć Zavoda za medicinu Vukovarsko-srijemske županije nije je uspjela spasiti, iako su je pokušala reanimirati i davali joj adrenalin. Madina je, stoji u liječničkoj dokumentaciji, imala otvorenu ranu glave na potiljku. Tu ranu, što je jedna od činjenica koju u ovoj priči niko ne spori nanio joj je voz koji je iz pravca Tovarnika u Hrvatskoj išao prema Šidu u Srbiji.

Nesreća se dogodila na srbijanskom teritoriju. Sve ostalo obavija magla kontradiktornih svjedočenja hrvatske policije i rodbine poginule djevojčice, a svjedočenje mašinovođe voza do kojeg je došao Novi list ne ide u prilog onome što tvrde službeni hrvatski organi.

MUP je u saopćenju za medije iz 23. novembra utvrdio da su hrvatski policajci termovizijskom kamerom uočili grupu osoba koje su stajale uz južni kolosijek pruge na udaljenosti od oko 300 metara od granične crte. Porodica tvrdi da nisu stajali, nego da su se vraćali u Srbiju nakon što su ih je iz Hrvatske protjerala policija.

Madinina majka tvrdi da su ih protjerali nakon što je zatražila azil i da nisu htjeli dozvoliti ni da prespavaju, iako je to od njih tražila, jer je već bilo kasno, a djeca koja su bila s njom bila su jako umorna. Osim Madine, u grupi je bilo još petero djece, starosti od dvije, tri, šest, osam i 15 godina.

- Krenuo sam iz Tovarnika ka Šidu, negdje pred sam izlazak iz Republike Hrvatske u Srbiju, vidio sam ljude kako idu iz pravca Tovarnika prema Šidu pješice uz sam kolosijek. Dao sam zvučni signal, a budući da se nisu sklanjali, počeo sam kočiti. Već sam ušao na teritorij Srbije, prošao sam tablu na kojoj piše Republika Hrvatska i nakon nekih 100 metara primjetio sam da je lokomotiva udarila prednjim desnim uglom jedno dijete. Nakon 50 metara od toga sam se zaustavio brzim kočenjem - dio je svjedočenja mašinovođe voza koji je učestvovao u nesreći, datog u jedan sat poslije ponoći 22. novembra u prostorijama Policijske stanice Šid, a do kojeg je došao Novi list.

Ovo svjedočenje je dosta nezgodno za tvrdnje hrvatskog MUP-a po kojima je grupa migranata stajala 300 metara od granice u dubini teritorija Srbije. Naime, mašinovođa je posvjedočio da se grupa ljudi kretala od hrvatske granice prema Srbiji, a činjenicu da su bili okrenuti u smjeru Srbije pokazuje i da je voz (koji je dolazio iz Hrvatske) poginulo dijete udario u potiljak.

Štaviše, u službenoj bilješci Direkcije policije MUP-a Srbije (Stanica granične policije Srem, broj 74/17), koja je također u posjedu Novog lista, kaže se sljedeće:

- Do tragičnog događaja došlo je kad su se kretali od aproksimativne granične linije Republike Srbije i Republike Hrvatske, nakon što su ih policijski službenici Republike Hrvatske spriječili u pokušaju da ilegalno uđu u Hrvatsku, uz magistralnu liniju Zagreb-Beograd u pravcu naseljenog mjesta Šid.

Porodica na grobu Madine Hosseini

Postoji još jedna nepodudarnost između tvrdnji hrvatskog MUP-a s jedne, te svjedočenja hrvatskog mašinovođe i nalaza srbijanske granične policije s druge strane.

Naime, pripadnici hrvatskog MUP-a su utvrdili kako su grupu migranata uočili tik pred nesreću 300 metara u dubini teritorija Republike Srbije. Srbijanska policija, međutim, tvrdi da se nesreća dogodila otprilike 100 metara od granice, a isto u svom iskazu kaže i mašinovođa hrvatskog voza. Štaviše, nakon što je voz zaustavljen kočenjem, srbijanska policija je ustanovila da se njegovih 13 vagona nalazilo u teritoriju Srbije, a šest ih je još bilo u Hrvatskoj.

Advokatica afganistanske migrantske porodice Hosseini, Sanja Bezbradica Jelavić podnijela je prijedlog radi privremene mjere Evropskom sudu za ljudska prava u Strasbourgu i ustavnu tužbu Ustavnom sudu Hrvatske zbog težih povreda ljudskih prava porodice.

- Postoje indicije da se porodici Hosseini krše ljudska prava zagarantovana članom 3. Evropske konvencije o ljudskim pravima, u smislu nehumanog i nečovječnog postupanja, članu 6. u smislu onemogućavanja prava na pristup postupku izabranom advokatu i u članu 8. koji govori o povredi prava na porodični život. Nadalje, obzirom na pripadnost društvenoj skupini migranata, radi se o diskriminaciji - kazala je advokatica Bezbradica Jelavić.

Nije htjela špekulisati koliko bi vremena trebalo da Evropski sud za ljudska prava donese odluku o privremenoj mjeri, ali je kazala kako očekuje daljnji razvoj događaja koji će biti dovoljno brz da se ne dogode dodatne povrede ljudskih prava.