Dačić u nemogućoj misiji: Evropa jasna oko promjene granica na Balkanu

Piše: Haris Ljevo

Ministar vanjskih poslova Srbije Ivica Dačić prije nekoliko dana je izjavio kako je RS trebala proglasiti nezavisnost onda kada je to učinilo i Kosovo.

Njegova izjava izazvala je dosta reakcija, ali, smatraju analitičari, podsjetila i na to da Srbija još uvijek nije odustala od snova o prekrajanju granica na Balkanu. Izjava posebnu težinu ima ako znamo da je Dačić nekadašnji glasnogovornik Slobodana Miloševića i njegov nasljednik na čelu SPS-a.

Da Srbija još uvijek nije odustala od promjene granica na Balkanu pokazuje i reakcija na prisustvo crnogorskog oficira na obilježavanju 23. godišnjice vojne akcije Oluja u Hrvatskoj.

Novosadski historičar Milivoj Bešlin smatra da reakcija Srbije pokazuje da ova zemlja još uvijek suštinski ne priznaje nezavisnost Crne Gore.

- Svaki pokušaj iz Srbije da se Crnoj Gori nameće stav, gdje može ili ne može da šalje svoje oficire je suštinski nepriznavanje crnogorske nezavisnosti i pokušaj da se ovom državom ponovo upravlja iz Beograda - rekao je Bešlin za Dnevne novine iz Podgorice.

On je ocijenio da je najveći izazov u regionu "neugasla teritorijalna pretenzija Srbije prema regionu".

- Crna Gora i Bosna i Hercegovina, pokazalo se, ostaju jezgra velikodržavne ideje u Srbiji i to se ne mijenja. Narativ je isti kao i 90-ih, pitanje položaja Srba u regionu. Osim narušavanja stabilnosti regiona, Srbija, odnosno srpski nacionalizam, vrlo jasno uvodi Rusiju kao igrača sa pretenzijama na ovaj region. Neutralnost Srbije je kontroverzna i neiskrena. To je "neutralnost" pod okriljem Moskve - ocijenio je Bešlin.

On je kritikovao i dio opozicije u Srbiji za koju je rekao da je po nekim pitanjima, poput Kosova ili Crne Gore, gora i ekstremnija od Vučića, dok je najgori dio društva nacionalistička intelektualna elita.

- Bez demokratizacije Srbije, a to znači njenog temeljnog odricanja od ekspanzivne nacionalističke ideologije, nema stabilnosti Zapadnog Balkana. To budite sigurni - rekao je Bešlin.

Da će sve, ipak, ostati Dačićev samo pusti san potvrdila je i njemačka kancelarka Angela Merkel. Vodeća političarka Evrope kazala je tokom sastanka s Predsjedavajućim Vijeća ministara BiH Denisom Zvizdićem u Berlinu da nema govora ni o kakvom prekrajanju granica na Balkanu.

Lider Lige socijaldemokrata Vojvodine Nenad Čanak upozorio je da bi promjena granica na Balkanu značila i novi rat, jer na ovim prostorima nije moguće mijenjati granice bez ratova.

- Liga socijaldemokrata Vojvodine se oštro protivi promjeni granica na Balkanu. Podsjećamo da se granice menjaju samo ratom i zbog toga ne vjerujemo u priče o dogovornoj razmjeni teritorija i mirnoj promjeni granica. I u ratovima 90-ih godina prošlog vijeka su nas uvjeravali u „humano preseljenje stanovništva“, a  znamo da se završilo tragedijom za milione ljudi sa ovih prostora. Još manje vjerujemo u priče o „korekciji granice“, jer bilo kakva razmjena teritorija podrazumijeva i razmjenu stanovništva i nova etnička čišćenja – smatraju u LSV-u.

Iz ove opozicione srbijanske partrije su pozvali političare u Beogradu i Prištini da prestanu da razmišljaju u teritorijalnim kategorijama i da se posvete poboljšanju života ljudi i unaprijeđenju ljudskih i manjinskih prava i sloboda.

Podsjećamo da su u ratovima devedesetih godina rijeke krvi potekle, da je ubijeno 130.000 ljudi, desetine hiljada žena je silovano, a milioni su raseljeni iz svojih domova, a ni jedna granica nije promijenjena. Iluzija je vjerovati da će se životi običnih ljudi poboljšati ako bi sjever Kosova i Preševska dolina zamijenili državni okvir.

LSV upozorava da bi razmjena teritorija između Srbije i Kosova neminovno dovela do legitimisanja pogrešnog modela etničkog zaokruživanja država.

- To je princip koji je naš region u prošlosti vodio u ratne sukobe. Uz to, navedena riješenja bi sa velikom vjerovatnoćom proizvela „domino efekat“ i u drugim balkanskim državama, što bi vodilo daljim etničkim podjelama i težnjama za promjenama ili „korekcijama“ i drugih granica na Balkanu, što otvara put u nove sukobe – smatra Čanak.

On je pozvao na mir, razvoj dobrosusjedskih odnosa, nastavak dijaloga i evropska rješenja, kako ne bi cijeli region bio talac prevaziđenih formula i razmišljanja u devetnaestovjekovnim kategorijama granica i teritorija.

Uprkos izraženim pretenzijama iz Srbije za promjenama granica, reakcije javnosti, kao što vidimo i opozicionih partija u Srbiji, barem nekih od njih, uglednih historičara, te u konačnici i kancelarke, odnosno premijerke, najmoćnije evropske zemlje, dobar su signal da je u ovom trenutku promjena granica na Balkanu ipak daleko od realizacije.