Njemačka lekcija iz ljudskosti: Negiranje genocida uvijek se obije o glavu negatoru

Piše: Haris Ljevo

Njemački ministar vanjskih poslova Heiko Maas posjetio je prije tri dana spomen područje bivšeg nacističkog logora Auschwitz, čime je zvanična Njemačka po ko zna koji put pokazala kako se civilizovani svijet nosi sa svojom tamnom stranom historije.

Tokom obilaska Auschwiza, Maas je podsjetio na vječnu krivicu Njemačke zbog holokausta i potrebu očuvanja sjećanja na zločine iz vremena nacističkog režima Adolfa Hitlera.

- Nama je potrebno ovo mjesto jer njemačka odgovornost nikad ne prestaje - rekao je Maas, inače član Socijaldemokratske partije Njemačke.

Maas je ranije isticao kako je tragedija Auschwitza jedan od razloga zbog kojih se počeo baviti politikom.

- Pakao na zemlji, to je njemačka tvorevina zvana Auschwitz - upisao je Maas u Knjigu sjećanja, dodavši da je potrebno održavati sjećanje na Holokaust.

Maas je pozvao na više građanske hrabrosti kad je riječ o borbi protiv radikalizma u društvu.

- Mislim da je glasnoća rasista i antisemita povezana s tišinom većine - rekao je Maas.

Ove snažne poruke njemačkog ministra došle su u trenutku kada se u BiH, odnosno njenom entitetu RS, vodi žestoka kampanja negiranja genocida u Srebrenici. Maas je svojim potezom i porukama održao lekciju iz ljudskosti i pokazao kako treba da se ponaša jedan odgovoran i civilizovan evropski političar.

NS RS je prije desetak dana odlučila da odbaci Izvještaj Komisije o događajima u i oko Srebrenice u julu 1995. godine. Vlast u RS-u, ali i opozicija koja je podržala odluku, na taj način odlučila je negirati presude međunarodnih sudova koji su nedvosmisleno presudili kako je u Srebrenici izvršen genocid nad Bošnjacima.

Za razliku od Njemačke, koja nema problem da se suoči s vlastitom prošlošću i prizna zločine iz prošlosti, političari u RS-u iz godine u godinu idu sve radikalnijim putem negiranja zločina. Čak i Milorad Dodik, koji je ranije jasno priznao kako je u Srebrenici izvršen genocid, danas to negira.

Međutim, konstantno negiranje genocida i potreba da se negiraju sudske presude, te odlaganje suočavanja s prošlošću, svakako najviše štete nanosi samim ljudima u RS-u. Ipak, takva politika negiranja, mogla bi dovesti do kontraefekta.

Kao najbolji primjer mogao bi se uzeti genocid izvršen nad Armenima u Turskoj 1915. godine, a koji zvanična Turska godinama negira i proglašava izdajnicima sve one građane i intelektualce koji se usude javno govoriti o tome.

- U našoj porodici se o zločinima nad Armenima nikada nije smjelo govoriti, a da ne govorim kakvo je stanje bilo generalno u društvu. Kada sam išao u srednju školu, jedne prilike u razred je ušao profesor historije i rekao; djeco, danas ćemo učiti da nije bilo genocida nad Armenima. Tada sam znao da je zaista izvršen genocid nad našim komšijama Armenima, jer da nije, profesor ne bi imao o čemu govoriti i ne bi imao šta negirati – piše turski bloger Ahmet.

Takva sudbina vjerovatno očekuje i RS. Stalno negiranje dovest će do takve situacije da će sve više ljudi, pogotovo mladih u školama i na fakultetima postati svjesno da je u Srebrenici izvršen genocid.

Osim ukoliko političari u RS-u napokon ne shvate pogubnost svoje politike i ne krenu njemačkim putem.