Milinović i kriza u Hrvatskoj: Kakve će biti posljedice po HDZ BiH

Piše: Haris Ljevo

Hrvatski HDZ našao se ovih dana u svojevrsnoj krizi nakon što je do jučer jedan od najutjecajnijih i najmoćnijih ljudi ove stranke, te generalno hrvatske političke scene, Darko Milinović došao pred sjedište stranke u Zagrebu sa četiri autobusa svojih pristalica iz Like u znak protesta zbog odgađanja unutarstranačkih izbora.

Nije im dozvoljeno da uđu u prostorije stranke, a tek nakon što im je potvrđeno da bi izbori za stranačko rukovodstvo trebali biti održani 9. septembra, oni su se autobusima vratili nazad u Liku.

Politički sekretar HDZ-a i ministar uprave Hrvatske Lovro Kuščević kazao je kako on sam ne odlučuje o sankcijama, ali da smatra kako bi Milinović i njegovi ljudi trebali snositi sankcije. Hrvatski mediji pišu da bi Milinović čak mogao biti i izbačen iz stranke.

Nagađa se da bi čak u krajnjem slučaju mogao doći u pitanje i ostanak vladajuće koalicije na vlasti. Naime, HDZ sa svojim partnerima trenutno ima podršku 77 saborskih zastupnika, dok je minimalna većina 76.

Darko Milinović je nakon što je izabran za župana Ličko-senjske županije na lokalnim izborima zamrznuo svoj mandat u Saboru i prepustio ga drugom zastupniku. Međutim, po zakonu on ima pravo aktivirati svoj mandat ukoliko podnese ostavku na mjesto župana.

Aktiviranjem saborskog mandata prestao bi biti župan. Kako nisu još uvijek prošle dvije godine (lokalni izbori su bili lani), tu funkciju ne bi mogao preuzeti zamjenik župana, već bi se išlo na vanredne izbore. Darko Milinović je u najjačem uporištu HDZ-a u Hrvatskoj na lokalnim izborima pobijedio već u prvom krugu, dok su u nekim drugim županijama HDZ-ovi kandidati gubili čak i od nezavisnih kandidata, što samo govori o snazi i političkom utjecaju Milinovića.

Dakle, ukoliko bi Milinović odlučio aktivirati saborski mandat, uz slučaju da bude izbačen iz stranke, mogao bi iz osvete prema onima koji su ga izbacili podići ruku čak i za rušenje HDZ-ove vlade.

Ako se dogodi da ga izbace iz stranke, za što je uvjeren da se neće dogoditi, vratit će se u Sabor te njegova podrška Vladi neće biti bezuvjetna. Milinović je kazao i da sudbina Vlade ne zavisi o njegovoj ruci iako svi znaju da je većina tanka.

- Nadam i želim da ova Vlada ne ovisi o mojoj ruci i da mogu imati slobodne ruke kao nezavisni ako me izbace, ali ja se nadam da se to neće dogoditi - rekao je Milinović.

Dakle, kriza u HDZ-u Hrvatske je vrlo ozbiljna, a iz iskustva znamo da se svaka kriza u Zagrebu odrazi i na HDZ BiH. Odnosi između dva HDZ-a nisu najbolji posljednjih godina, a osjetili su se i nedavno tokom rasprave o ratifikaciji Istanbulske konvencije. Javna je tajna kako bosanski HDZ vodi radikalniju i konzervativniju politiku od one koju vodi lider hrvatskog HDZ-a Andrej Plenković, dok je „našem“ HDZ-u ipak bliža politika koju zastupaju Kolinda Grabar-Kitarović i radikalni krugovi iz Katoličke crkve i braniteljskih organizacija.

Kriza u HDZ-u Hrvatske mnogome može utjecati i na političku scenu Bosne i Hercegovine. Hrvatski HDZ mogao je uvijek računati na neupitnu podršku Hrvata iz BiH na izborima u Hrvatskoj, što bi se moglo odraziti i na podršku HDZ-u BiH na narednim izborima u našoj zemlji.

Ne treba zaboraviti da je odnos hrvatskog prema bosanskom HDZ-u već ranije došao pod znak pitanja. Prethodni predsjednik HDZ-a Tomislav Karamarko imao je znatno bolje odnose s bivšim predsjednikom HDZ-a 1990 Božom Ljubićem nego s Draganom Čovićem i HDZ-om BiH.

Kardinal Vinko Puljić je nekoliko puta u posljednje vrijeme indirektno prozvao političare da ne vode dovoljno računa o interesima naroda, već o ličnim interesima, što su mnogi protumačili kao kritiku Draganu Čoviću zbog lošeg odnosa prema Hrvatima u RS-u i drugim dijelovima BiH gdje Čović i HDZ nemaju apsolutnu vlast.

Dragan Čović upravo zbog toga kao glavni cilj ima izmjene Izbornog zakona BiH koje bi mu garantovale izbor u Predsjedništvo BiH, jer je svjestan da među bh. Hrvatima, pa čak ni među onima u Zapadnoj Hercegovini, više nema sigurnu podršku kao ranije. U tome i leži sve prisutnija nervoza predstavnika HDZ-a BiH.

Bosanski HDZ uvijek je, do već navedene situacije s Karamarkom i Ljubićem, imao bezrezervnu podršku HDZ-a iz Zagreba i vrha Katoličke crkve u svim političkim odlukama.

Podjele među HDZ-ovim članovima u Hrvatskoj, prvo oko ratifikacije Istanbulske konvencije, sada oko Milinovića, neupitno će se odraziti i na HDZ BiH i njihovo biračko tijelo u BiH.