Prof.dr. Mirza Dautbašić: Od šumarstva trebamo svi imati korist, a ne određene politike i pojedinci

Šumarski fakultet u Sarajevu ove godine obilježava 70. godišnjicu postojanja. Tim povodom uskoro će u Sarajevu biti održan Međunarodni simpozij „Čovjek-šuma-nauka“. O tome, ali i o stanju u oblasti šumarstva u FBiH, zakonskoj regulativi razgovarali smo sa dekanom Šumarskog fakulteta prof.dr. Mirzom Dautbašićem.

Prof.dr. Dautbašić redovni je profesor, a na polovini je drugog mandata dekana Šumarskog fakulteta. 

Šumarski fakultet obilježava 70 godina postojanja. Imate brojne aktivnosti, a pripremate i veliki Međunarodni simpozij „Čovjek – šuma – nauka“ na kojem će učestvovati i stručnjaci iz Evrope. Možete li nam otkriti više detalja?

Prof.dr. Dautbašić: U toku su završne pripreme oko organizacije Međunarodnog simpozija „Čovjek – šuma – nauka“ (People-Forest-Science/PEFOSS 18) koji će se održati od 10. do 12. oktobra ove godine u hotelu Holiday u Sarajevu. Zadovoljni smo odzivom na Simpozij, a do sada je prijavljeno oko 130 radova. Imajuću u vidu činjenicu da se u mjesecu oktobru održavaju još tri slične manifestacije u regionu (Novi Sad – godišnjica Instituta za topolarstvo, Zagreb – 120. godišnjica Šumarskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i u Rumuniji Šumarski fakultet iz Brašova organizuje VIII međunarodni simpozij Šumarstvo i održivi razvoj) mi smo prezadovoljni odzivom kolega na naš Simpozij. 

Prijavili su se naučnici velikog broja država iz regiona i šire (Hrvatska, Srbija, Slovenija, Turska, Njemačka, Italija...), a rad na Simpoziju će se odvijati u 7 sekcija. U okviru Simpozija bit će organizovan i sastanak COST Akcije CA15226 CLIMO na kojem će također učestvovati eminentni evropski šumarski stručnjaci. Cilj akcije je da se na evropskom nivou razvije šumarski koncept koji će uspješno integrirati monitoring, ublažavanje te prilagođavanje na klimatske promjene (Climate-Smart Forestry, CSF).

Predviđeno je i pet pozivnih predavanja koje će održati prof. dr. Milan Glavaš (Šumarski fakultet Zagreb), prof. dr. Achim Dohrembusch (Georg-August-Univerzitet Göttingen, Njemačka), prof. dr. Sezgin Ayan (prorektor-Kastamonu Univerzitet, Turska), prof. dr. Karl Stampfer (BOKU, Beč, Austrija) i akademik prof. dr. Vladimir Beus (ANUBiH).
 
U okviru Simpozija, planiran je i terenski obilazak prašume “Ravna vala” na Igmanu, te prezentacija i promocija šumarskih institucija i udruženja iz Bosne i Hercegovine i Turske.

Vrlo često imate priliku sretati kolege sa šumarskih i srodnih fakulteta širom svijeta na seminarima. Možda je malo nezahvalno, ali kako biste ocijenili poziciju Šumarskog fakulteta u Sarajevu?

Prof.dr. Dautbašić: Internacionalizacija Šumarskog fakulteta u Sarajevu je bio jedan od mojih glavnih prioriteta prilikom prijave na funkciju dekana Šumarskog fakulteta Unierziteta u Sarajevu. Danas sa zadovoljstvom mogu reći da smo postali respektabilan partner kolegama iz Evrope, što potvrđuje veliki broj bilateralnih ugovora potpisanih sa šumarskim fakultetima i institutima u regionu i šire.

Jedan smo od rijetkih Fakulteta koji ima potpisan Memorandum o saradnji sa Šumarskim fakultetom Georg August Univerziteta iz Getingena koji je najbolji šumarski fakultet na svijetu. Aktivni smo i kao partneri u brojnim međunarodnim projektima (Adrion, Cost, Mevlana...) i nadam se da ćemo ovakve aktivnosti na međunarodnoj promociji Fakulteta, Univerziteta, grada i države nastaviti i u budućnosti.

Posljednjih godina intenzivirana je i razmjena studenata sa partnerskim institucijama iz inostranstva tako da i danas 23. 09. 2018. kada radimo ovaj intervju grupa od pet studenata Šumarskog fakulteta u Sarajevu odlazi u Italiju na Tuscia University u Viterbu na jednosemestralni boravak, što samo potvrđuje moju ranije iznesenu tezu o vrlo kvalitetnoj i intenzivnoj međunarodnoj saradnji Šumarskog fakulteta u Sarajevu.

Osim izuzetno dobre saradnje sa srodnim institucijama (fakulteti i instituti) iz država bivše SFRJ posljednjih nekoliko godina je ostvarena kvalitetna saradnja i sa kolegama iz Turske (Generalna direkcija za šume Republike Turske, Šumarski fakulteti u Kastamonuu, Bursi, Isparti, Istanbulu...).

U FBiH od 2009. godine ne postoji Zakon o šumama, a ovo prirodno bogatstvo u vrlo maloj mjeri se obnavlja. Prekomjerna sječa i šumokradice samo su neki od problema u ovoj oblasti. U jednom od svojih javnih istupa ste rekli „da se struka pita zakon bi bio donesen za sedam dana.“ Prolazi još jedan mandat Vlade i Parlamenta, a FBiH nije dobila zakon. Kako struka gleda na to?

Prof.dr. Dautbašić: Već više puta sam ponovio da je to pitanje politike, a ne struke. Struka je s pravom nezadovoljna opštim stanjem u šumarstvu koje je sigurno rezultat nepostojanja Zakon o šumama, ali nadati se da ćemo u dogledno vrijeme dobiti Zakon o šumama, ali i Šumarski program FBiH koji isto tako nikako da ugleda svjetlo dana.

Da imate mogućnost kako biste uredili oblast šumarstva? Ukoliko se uskoro nešto ne promijeni, prijeti li nam opasnost od gubitka ovog prirodnog bogatstva?

Prof.dr. Dautbašić: Pa ne treba gledati u daleku prošlost da bi se zaključilo da se od šumarstva moglo i može puno bolje živjeti, a istovremeno da svi zainteresovani od šume imaju korist. I tu je odgovor na vaše pitanje - šumarstvo treba urediti tako da od ove privredne grane korist ima šira društvena zajednica, jer šuma pripada svima nama, a ne samo određenim politikama i politički instaliranim pojedincima.

Zabrinjavajuće djeluje činjenica da su kod nas opštine koje su najbogatije šumom i imaju najkvalitetniju šumu vrlo slabo razvijene,  infrastrukturno, kuturno zapuštene i na kraju zašto ne biti otvoren i reći napuštene jer mladi ljudi odlaze, tako da već u šumarstvu u FBiH imamo problem sa nedostatkom radne snage. U pojedinim preduzećima već nema sjekača, nedostaju vozači, a to se sve odražava na poslovanje preduzeća.

Ne prijeti nam nestanak šuma, ali nam prijeti gubitak kvalitetnih šuma što može biti ozbiljan problem u budućnosti. Naše šume su među rijetkim prirodnim šumama u Evropi, bogate biljnim i životinjskim diverzitetom i očuvanje takvih šuma treba da bude naša misija.