'Uprkos prijetnjama vlast mora biti formirana nakon 7. oktobra'

SARAJEVO, (Patria) - Neuspješni sastanci lidera političkih partija i predstavnika međunarodne zajednice na temu izmjena Izbornog zakona BiH, kao i odbijeni prijedlozi u Parlamentu BiH nisu onemogućili raspisivanje izbora. Oni će se održati 7. oktobra. S druge strane, mnogi analitičari predviđaju zastoj implementaciju izbornih rezultata, te upozoravaju da bi sadašnja Vlada FBiH i Vijeće ministara mogli duže vrijeme biti u tehničkom mandatu.

Centar za javno pravo (CJP) nedavno je uradio analizu pod nazivom „Implementacija rezultata Općih izbora 2018. godine u odnosu na delegate Doma naroda Parlamenta FBiH“. Tom analizom se prvenstveno skreće pažnja na razorne pravne posljedice nepostojanja pravila za izbor delegata u Dom naroda Parlamenta FBiH, odnosno činjenicu da nemogućnost implementacije izbornih rezultata u Federaciji u konačnici paralizira sve nivoe vlasti u zemlji. Neprovođenje odluke Ustavnog suda u predmetu Ljubić, ali i drugih odluka Ustavnog suda BiH i Evropskog suda za ljudska prava, zapravo predstavlja dokaz potpunog derogiranja parlamentarne demokracije i vladavine prava u BiH.

S druge starane, ima i drugačija mišljenja. Almir Terzić, analitičar i novinar kaže za Patriju da je „sigurno da će stranke pokušati zatezati implementaciju izborih rezultata, a ovdje prevashodno mislim na HDZ BiH ukoliko ne bude zadovoljan izbornim rezultatima posebno kada je u pitanju izbor člana Predsjedništva BiH.“

- Nema razloga za bilo kakvu blokadu uspostave vlasti nakon Općih izbora u BiH. S obzirom da zakonodavac, odnosno Parlamentarna skupština BiH nije uradila svoj posao, odnosno nije otklonila uočene nedostatke iz odluke Ustavnog suda BiH, tačnije nije suspendirane članove Izbornog zakona BiH jasno je da Centralna izborna komisija svojim odredbama na privremenoj osnovi može propisati izbor načina izaslanika u Dom naroda Parlamenta FBiH. Vjerujem da će se to i desiti – kaže Terzić.

On ističe dalje da je sasvim sigurno da će se u tom kontekstu primijeniti i popis stanovništva iz 2013. godine s obzirom da je taj popis korišten i kod imenovanja predsjednika i članova općinskih i gradskih izbornih komisija.

- Odluke CIK-a BiH o primjeni popisa iz 2013. je potvrdio Apelacioni odjel Suda BiH. Interesantno je da niko od političara, posebno onih koji su najgrlatiji u zaštiti interesa BiH, nije pokrenuo pitanje ocjene ustavnosti primjene popisa iz 2013. u ovom slučaju, a imenovano je više od stotinu predsjednika i članova lokalnih Izbornih komisija. Jasno je da nema dosljednosti u politici, već samo vlastiti interesi – istakao je Terzić.

Prema važećim zakonskim propisima, prilikom formiranja vlasti BiH ima obavezu koristiti popis iz 1991. godine, sve do potpune implementacije Aneksa 7 Dejtonskog mirovnog sporazima, koji zahtjeva povratak stanovništva na prijeratna ognjišta.