Profesor godine u BiH Vedran Zubić: Samo uz dobar obrazovni sistem možemo ostvariti napredak

SARAJEVO, (Patria) - Na predstojećim Općim izborima među kandidatskim listama za Skupštinu KS je i ona Socijal demokratskog fronta BiH. Pojavljuju se prvi put s listom 11 kandidata od kojih su sedam profesori u srednjim školama i četvero mladih i obrazovanih ljudi. Nosilac liste je inženjer geodezije i profesor geografije u Gimnaziji Dobrinja Vedran Zubić.

Zubić je 2016. godine bio kandidat za načelnika općine Novi Grad. Bez ikakve posebne kampanje, samo neposrednim putem i druženjem s građanima osvojio je 1.416 glasova. Njegovo ime najpoznatije je među učenicima kojima je predavao, a posljednjih godina uručeno mu je niz nagrada za „Inovativnog profesora", USAID ga je proglasio "Herojem današnjice", bio je kandidat za Večernjakov pečat, dvostruki kandidat regije za profesora godine u svijetu, ali kako kaže najdraža mu je ona iz 2017. godine kada je proglašen „Profesorom godine u BiH“.

Ove godine s nekolicinom istomišljenika, kolega i prijatelja odlučio se na korak više. Iako izborna kampanja uveliko traje, kandidati SDF BiH isključivo se služe društvenim mrežama i neposrednim kontaktom s građanima.

Zubić objašnjava da SDF BiH ima realne ideje, a što je i najvažnije ljude koji ih mogu sprovesti. Svoj rad temelje na idejama socijalne pravde. Na listi SDF BiH su osim Zubića, Elvedina Begić, profesorica engleskog jezika, Elvir Dugalić, magistar filozofije, Elma Čolaković, pedagog, Ibrahim Alibegović, profesor muzičke kulture, Mirela Kaurin-Tafro, profesorica matematike, Adi Kantar, student politologije, Mubera Pozder, profesorica historije, Adis Šehović, student saobraćaja, Silvana Dugalić, profesorica engleskog jezika, Kenan Zahirovic, tehničar elektronike.

Kandidati SDF BiH za Skupštinu KS

Sa Zubićem smo razgovarali o oblasti obrazovanja, koji su to problemi, kako ih riješiti i unaprijediti postojeći sistem. Smatra da je sada obrazovanje postalo svrha samo sebi, umjesto da je stub jedne društvene zajednice.

- Svaki napredak se veže za obrazovanje. Kada ste u najvećoj krizi, ulažete u obrazovanje. Jer samo vas ono moze pomaći sa mrtve tačke. U ekonomskom, moralnom, naučnom i svakom drugom pogledu. Svrha obrazovanja je moralno odgojeno, kvalitetno obrazovano i za život pripremljeno dijete. Učenik. Student. Umjesto toga dobili smo umornu djecu, nezadovoljne roditelje i prosvjetne radnike koji ponekad nisu sigurni da li je ispravno to što rade.

Profesor Zubić navodi primjer osnovnog obrazovanja gdje su učenici (djeca) nižih razreda zarobljena viškom predmeta.

- Imaju više predmeta nego godina, a često im je torba teža od njih samih. I umjesto da se uče moralu, spoznaju lokalnu prirodu, uče osnove aritmetike, slova te da ih se uputi na potencijalno ispravljanje motorike kroz sport, naša djeca polažu neke "evaluacije"! Pa nije moguće da je didaktički ispravno djecu "kompjuterizirati" od prvog osnovne ili da uče strani jezik, a da realno ni svoj nisu savladali. Psihološka pedagogija će to konstatirati kao grešku. Kroz uvodnu informatiku "ubićete" dječiju maštu, a poliglotija na tom nivou samo izaziva smetnje u rezonovanju.

On navodi primjer i predmetne nastave od šestog do devetog razreda, navodeći da školski programi ne prate jedan drugi. Objašnjava to i primjerom.

- Iz geografije se uči sastav stijena u 6., a tek u 8. hemija. Specifične težine u 8., a osnove mehanike u fizici u 7. Dakle, ne ide se hronološki niti programi prate jedan drugi. To se čak dešava i kod istih nauka. Umjesto da se izučava baza nauke i potencijal kauzalnog razmišljanja, ovdje se stalno zadržavamo na učenju činjenica! A tu se formira blok u glavi učenika. Pa zamislite učiti nekoliko predmeta na taj način?

Poseban je problem što inkluzija, odnosno uključivanje djece s poteškoćama u razvoju nije uvedena na pravi način.

- Umjesto pedagoške socijalizacije, samo smo stavili djecu sa poteškoćama u razvoju u razrede te ostavili profesore da rade. E zamislite u razredu imati nekoliko učenika. Imao sam ih kroz praksu. Nekima od njih morate posvetiti stalnu pažnju. A još vas 50 očiju gleda! Treba uvesti asistente, pedagoge, radnike u razredu. Pa imamo ih na birou! I nema uštede kad su djeca u pitanju. Vidim koliko se troši na izbore! U srednjoj školi smetnja je nesprovođenje uvođenja disciplina. Pa ne mogu svi učiti isti segment nauke. Pa zar je moguće da Poljoprivredna škola nema meteorologiju? Finci su upravo to uradili. Razložili nauke na discipline, školovali profesore i počeli dobijati realno znanje. Ukinuli ocjenu. A kod nas je ocjena i papir uzrok i posljedica škole – kaže Zubić.

Govoreći o dualnom obrazovanju, navodi da praksa gotovo da i ne postoji.

- Djeca upisuju školu po mogućnosti, a nema podataka o potrebnosti radne snage. I u jednom trenutku ostajemo bez vodoinstalatera, ali imamo ekonomista na birou!? Pa to je neplanska hiperprodukcija. Pa zamislite da proizvodite robu za koju znate da je ne možete prodati jer je ima puno na tržištu! Rekli bi vam da je ekonomski promašaj. E mi nemamo plan. Prije ste imali bazu određene industrije te su se školovali potrebni kadrovi. Danas!? Pa kad nema ekonomske ideje kako ćemo školovati. Ne znamo ni šta nam treba – ističe profesor Zubić.

Zubić navodi da „školujemo kadar za druga tržišta" objašnjavajući koliko država uloži u obrazovanje jednog doktora i profesora.

- Doktor ovu državu "košta" cca 80.000, profesor 50.000 KM itd. Procjena je od prvog osnovne do diplome. I onda nam takav stručnjak ode! Pa isto da naučimo fudbalera sve, uigramo i poklonimo ga! Pa ko će nas lijeciti? Školovati? Ministri!? Bez realnog plana visokog obrazovanja, disciplinarne i stručne naobrazbe, opće komunikacije privrede, politike i obrazovnog sistema nema napretka. Te stvari možemo uraditi!

Za kraj Zubić otkriva recept uspjeha obrazovnog sistema: kod učiteljice moral, kod nastavnika naučna baza, u srednjoj školi dualno obrazovanje i početak obrade naučnih disciplina te fakultet obrazovanje privredi potrebnog kadra.

- Država/kanton to može i treba sugerirati i stimulirati. Generalno odnos prema prosvjetnom radniku treba promijeniti. Profesor je srce, a djeca aorta obrazovnog sistema. Često se učini da je problem u novcu. Nije. Nekada samo treba dobra volja – zaključuje Zubić u razgovoru za agenciju Patria.