Od CIK-a do Tužilaštva: Kako se kradu identiteti građana

Piše Sead Omeragić

Iz Centralne izborne komisije za Patriju je potvrđeno da je u više od 340 slučajeva uočena krađa identiteta. CIK je predao te prijave krađe identiteta u Tužilaštvo BiH. Za sada nema nikakve reakcije od Tužilaštva, premda je do izbora ostalo tek 11 dana. Oni se ne oglašavaju, iako je javnost uznemirena otkrićem brojnih prevara.     

„Možemo kazati da je zaista značajniji broj birača koji se nama javljaju da je njihova volja zloupotrijebljena“, potvrdila je Maksida Pirić iz CIK-a.

Koalicija „Pod lupom“ je apelovala na Centralnu izbornu komisiju da javno objavi spisak birača putem pošte, naravno uz zaštitu ličnih podataka građana, ali uz navođenje imena i prezimena, te opštine i države za koje su prijavljeni za glasanje. Spiskove je objavio jedan portal i već sad ima reagiranja na brojna nepoznata imena u određenim gradovima. Cilj te objave je i bio da se jave oštećeni i da svi građani mogu prijaviti lažne glasače.           

Rok za prijem prijava za glasanje iz inostranstva bio je 24. juli ove godine. Bilo je dovoljno vremena da se spriječe prevare. Iz CIK-a napominju da su imali blizu 87 hiljada prijava za glasanje iz inostranstva. Pregledom je pronađeno oko 9.500 sumnjivih prijava koje su odmah odbačene. Ostalo je 77 hiljada prijava glasača, ali se i one istražuju. Prijave su odbacivane po raznim osnovama, počevši od očiglednih identičnih ličnih podataka pa do brojnih gasanja sa samo jedne adrese.  

Tek prije desetak dana prijavljena je prva krađa identiteta. Građanin je provjeravao svoje mjesto glasanja i vidio da mu je neko ukrao podatke i prijavio ga za glasanje u Beču. Do sada je otkriveno 340 takvih krađa identiteta.

Zašto se to događa? Krađa identiteta moguća je na desetine načina i ona će se zloupotrijebiti i to ne samo sa glasovima iz inostranstva. Ukoliko čovjek dolazi u hotel, mora dati svoje lične podatke. Čak i kad su u pitanju nagradne igre, dolazi do krađa identiteta. Potpisivanjem peticija ljudi ustupaju svoj identitet za moguće zluoupotrebe. Upravo uoči izbora događaju se prikupljanja svakojakih potpisa i peticija, pa je, recimo, Bošnjacima, u nekoliko gradova RS-a ponuđena akcija da traže vraćanje starih imena gradova ili ulica u kojima su rođeni. Mnogi su iz najboljih namjera potpisivali sve i svašta, recimo u jednom slučaju radilo se o zahjtevu za vraćanje odstranjenih partizanskih spomenika. Nakon otkrića masovnih krađa identiteta za izbore, među ljude se uvukao strah da će doći do zloupotrebe njihovih imena.

Već druge izbore zaredom govori se o gotovo devet hiljada stogodišnjaka koji izlaze na glasanje. Šta je Tužilaštvo uradilo u ovom slučaju? Moralo je djelovati po službenoj dužnosti, bez ičije prijave, na obične novinske tekstove. I uoči ovih izbora se ponavljaju brojke stogodišnjaka u medijima, ali se ništa ne čini po tom pitanju.      

Niko ne govori o posljedicama ovog primitivnog i brutalnog juriša na izborni proces u BiH.

Hoćemo li svjedočiti nemirima nakon izbora? Dragan Čović već sada otvoreno prijeti nekim neželjenim događanjima ukoliko on ne pobijedi na izborima. Naime, svim ovim podvalama koje su plasirane uoči izbora, gubitnicima se daje mogućnost da kažu kako su pokradeni. Otvara se prostor za sve moguće sumnje u regularnost izbornog procesa.

Činjenica je da će se otkriti brojne manipulacije izbornim prijavama i da će neki ljudi biti kažnjeni. Ali, šta su značili i kome su trebali ovi primitivni pokušaji prevara? Da li je u pitanju već viđena strategija koju neprijatelji ove države kontinuirano provode? Da li će nakon svega biti najvažnija upravo sumnja u izborni proces? To bi još jednom trebalo obrukati ovu državu i njenim neprijateljima otvoriti nove prostore za djelovanje?