Kolinda Grabar Kitarović: Nedostatak jogurta u Izbornom zakonu Bosne i Hercegovine

Piše Sead Omeragić

Kolinda Grabar Kitarović, predsjednica Republike Hrvatske, od svih svjetskih državnika sa kojima se sastajala, jedino njemačkoj kancelarki Angeli Merkel nije govorila o Izbornom zakonu BiH.  Njemačkoj kancelarki je sve jasno i traži od Grabar Kitarović redovno, kao i od Aleksandra Vučića da povedu računa o stabilnosti BiH.   

Od stotinjak tekstova i intervjua dostupnih na internetu, predsjednica Hrvatske samo u jednom nije spomenula Bosnu i Hercegovinu. U istupima, tokom boravka u New Yorku na nekoliko statanaka sa stranim državnicima spominjala je Izborni zakon BiH. Baš kao što je prije tačno godinu dana Dragan Čović za govornicom Skupštine UN-a govorio o promjenama Izbornog zakona BiH, na opšte čuđenje svih prisutnih.    

O sastanku sa generalnim sekretarom UN-a Antoniom Guteressom (Antoniom Gutjerešom) je rekla:"Bio je to vrlo produktivan susret. Poštujem činjenicu da on ovih dana ima 128 susreta pa smo dogovorili da ćemo nastaviti dijalog. Dijelimo zabrinutost za stanje na jugoistoku Europe, niz procesa koji se otvaraju u predstojeće vrijeme, počevši od izbora u Bosni i Hercegovini i činjenice da nije izmijenjen Izborni zakon BiH“. 

Istog dana hrvatska predsjednica Kolinda Grabar Kitarović i ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov razgovarali su na marginama Generalne skupštine UN-a u New Yorku o parlamentarnim izborima u BiH u oktobru, složivši se da predstavnici triju naroda moraju biti izabrani prema Dejtonskom sporazumu i odgovarajućim presudama Ustavnog suda BiH.     

Turskom predsjedniku Redžepu Erdoganu u New Yorku je 25. septembra rekla prioritete: ..."Tu su izbori koji slijede u Bosni i Hercegovini 7. listopada i situacija nakon toga, te što možemo zajednički učiniti kako bismo Bosni i Hercegovini pomogli na putu prosperiteta i Europske unije i NATO-a". Dakle ona je neka vrsta diplomatskog predstavnika Herceg-Bosne, a usput i predsjednica Hrvatske.

Dakle, Grabar Kitarović ne prestaje svoja diplomatska putovanja koristiti za propagandu protiv BiH. Ono što je počelo zločinima, a nije moglo donijeti rješenje, trebalo bi danas dovršiti diplomatskim pritiscima i lažima. Tokom svoje posjete SAD-u, 24. septembra je prisustvovala obilježavanju 25. godišnjice Nacionalne federacije američkih Hrvata. I zapjevala Thompsonov hit Lijepa li si. Izašla je na binu, uzela mikrofon u ruke i zapjevala  pjesmu posvećenu Herceg-Bosni, čija je vojna i politička vrhuška osuđena pred međunarodnim sudom za najgore zločine nad Bošnjacima u BiH. 

Već godinama Grabar Kitarović, tretira BiH, narušavajući joj kredibilitet, u gotovo svakom njenom susretu sa bilo kojim svjetskim državnikom.   

Uostalom, kad je postala nova predsjednica Hrvatske 15. januara 2015. Grabar-Kitarović je izjavila da će podržavati rješenja i prijedloge koje budu stavili na stol legitimni hrvatski predstavnici u BiH, uključujući i zahtjev za formiranjem trećeg entiteta.  

Dala je 17. januara 2015. godine izjavu kojom potvrđuje svoje apsolutno miješanje u otimanje suvereniteta BiH: „Predsjednica Republike Hrvatske Kolinda Grabar-Kitarović tokom posjete je kazala da je Hrvatska istinski prijatelj BiH koji želi samo dobro BiH i u njenim unutarnjim pitanjima, ali i u drugim vanjskopolitičkim prioritetima“. Dakle, sve je popločano dobrim namjerama. Da sve bude jasnije i sa „velikodržavnim ciljevima“ tada je rekla „da Hrvatska zemljopisno grli BiH“.

Sedmog decembra 2016., bila je najžešća u izjavama, nakon sigurnosnog foruma NATO-a održanog u kanadskom gradu Halifaxu. Tada je dala intervju za Defense News, u kojem je naglasila da je Bosna i Hercegovina nestabilna zemlja, da nije "u potpunosti politički emancipirana", te da je najveća prijetnja za Hrvatsku. Grabar-Kitarović kazala je da će među njenim prioritetima u radu biti zalaganje da 'konačno BiH bude politički emancipirana država, koja će snažno krenuti prema članstvu u EU i NATO-u. “Ali, za to su potrebne snažne unutarnje reforme”… Radi se o forsiranju trećeg entiteta, kojem je, kako znamo, presuđeno pred jednim međunarodnim sudom.  

„Hrvatska ima obavezu brinuti se o tome (hrvatskom narodu), temeljem svog Ustava i kao potpisnik i jamac Daytonskog sporazuma. Hrvati su konstitutivan narod u toj državi i nitko ih neće svoditi na manjinu”. Kakav je Hrvatska potpisnik i jamac Dejtonskog sporazuma potvrdila je presuda šestorki pred Međunarodnim sudom u Hagu, gdje je i Hrvatskoj presuđeno za agresiju na susjednu suverenu državu BiH. Dakle, nema nikakvih jamstava u Dejtonu, a potpis Hrvatske i Srbije u SAD bio je čin predaje i discipliniranja te dvije agresorske države na BiH.   

U jednom intervjuu, 30. aprila 2015. novinari pitaju: Može li uspjeti novi pristup Europske unije prema Bosni i Hercegovini, po kojem se sada na prvo mjesto stavljaju ekononomske i socijalne reforme, dok bi se ustavna pitanja, pitanja ravnopravnosti građana i naroda ostavilo za kasnije?

Grabar Kitarović odgovara: “To je pitanje na koje neprestance upozoravam sve svoje sugovornike, kako u EU, tako i u NATO-u te kolege iz drugih država, posebno SAD-a…Hrvatska podržava europsku inicijativu, podržava napore gospođe Federice Mogherini, međutim, isto tako imamo i snažan interes zaštititi prava i položaj hrvatskog naroda, koji mora konačno postati jednakopravan na cijelom teritoriju BiH i jednakopravno sudjelovati u institucionalnom, gospodarskom i svakom drugom obliku života u Bosni i Hercegovini.” U RS-u nema ni 4000 Hrvata, pa tamo ne važi nikakva priča o ravnopravnosti na cijelom teritoriju BiH.    

Zatim 17. marta 2017. godine: ''Hrvatska očekuje žurno donošenje novog Izbornog zakona, žurno donošenje novog Statuta Grada Mostara i pravovremeno djelovanje međunarodne zajednice, obratila se skupu u Neumu… Mostar, koji je žrtva jednog gotovo rasističkog koncepta HDZ-a, Grabar Kitarović tretira kao grad ugroženih Hrvata, u kojem je preostalo još puno institucionalnih stvari za riješiti u BiH (11. septembar 2015.).

„Opstojnost i položaj Hrvata od iznimne su važnosti i za samu opstojnost Bosne i Hercegovine... BiH je država i hrvatskog naroda, Hrvati ne mogu niti smiju biti svedeni na razinu manjine, kao što ni prava Hrvata ne smiju biti minorizirana...U BiH ne samo da se treba pozabaviti gospodarskim i socijalnim pitanjima, mora se najozbiljnije pristupiti i rješavanju političkih pitanja, kao što je hitna promjena izbornog zakona“, rekla je 16. juna 2018. za riječki Novi list Grabar Kitarović.

U vrijeme velikih fudbalskih uspjeha reprezentacije Hrvatske, dala je intervjuu za ruski Kommersant 5. augusta 2018. godine: "Za nas je važno da Rusija i dalje podržava teritorijalni integritet Bosne i Hercegovine, a mi i dalje radimo zajedno kako bi se stabilizirala ova zemlja, koja ima gotovo tisuću kilometara zajedničke granice s Hrvatskom. Hrvati su jedan od tri konstitutivna naroda Bosne i Hercegovine, i ako se odvoje, zemlja će se raspasti, a to može dovesti do destabilizacije cijele regije“, rekla je Kitarović. Tako smo konačno, u ovim nagovještajima predsjednice Hrvatske, otkrili i neke mračne i opasne želje naših susjeda.

ABOUT THE AUTHOR    [email protected]

Sead Omeragić je novinar i kolumnista na websajtu novinske agencije Patria. Novinarstvom se počeo baviti '80-ih godina prošlog vijeka. Radio je za više printanih i elektronskih medija. Autor je nekoliko knjiga, od kojih je najzapaženija "Dogovoreni rat" objavljena 1998. godine.