BiH prva zemlja kojoj prijeti raskid ugovora sa EUROPOL-om

Piše A. Aljović, A. Čorbo-Zećo

Dvije godine od potpisivanja „Sporazuma o operativnoj i strateškoj saradnji“ između Bosne i Hercegovine i Evropske policijske službe (EUROPOL), BiH je pred raskidom tog ugovora! Desi li se to, postat će prva zemlja koja je raskinula ugovor sa tom evropskom policijom.

„Bosna i Hercegovina do sada nije odredila nacionalnu kontakt tačku (NKT) za saradnju sa EUROPOL-om. Neuspostavljanje NKT ima nekoliko ozbiljnih posljedica za BiH i njene građane. Podrivanje saradnje sa EUROPOL-om će se odraziti na sigurnost BiH i njenih građana“, saopćeno je u srijedu iz Delegacije Evropske unije u Sarajevu.

Šta je nacionalna kontakt tačka koju EUROPOL traži od BiH? Jedinstveno tijelo u zemlji preko koje bi EUROPOL sarađivao sa državom. Prema Ustavu Bosne i Hercegovine, to tijelo treba biti sadašnja Direkcija za koordinaciju policijskih tijela (DKPT). Politički predstavnici iz bh. entiteta Republika Srpska, pak, traže da kontakt tačka bude u Ministarstvu sigurnosti BiH. HDZ BiH u svemu tome želi i ulogu kantona. Politika u Bosni i Hercegovini ponovo je blokirala nešto što bi trebalo biti pitanje struke i već uređenih međunarodnih propisa.

Da će Bosna i Hercegovina naići na problem sa EUROPOL-om znalo se već prilikom potpisivanja Sporazuma sa tom evropskom policijom 31. avgusta 2016. godine. Tada su novinari Patrije državnog ministra sigurnosti Bosne i Hercegovine Dragana Mektića pitali gdje će biti takozvana „fokal point tačka“ za koordinaciju između Bosne i Hercegovine i EUROPOL-a. Na istoj konferenciji bio je i direktor Ureda Evropske policije Rob Wainwright. Mektić je tada odgovorio: „Obavezni smo da sa naše bh. strane uspostavimo jednu „fokal point tačku“ koja će sarađivati, odnosno biti direktna konekcija iz BiH prema EUROPOL-u, odnosno EUROPOL-a prema BiH. Nakon što ovaj sporazum bude ratifikovan u Parlamentu Bosne i Hercegovine, formirat ćemo i uspostaviti tu „fokal point tačku“ na nivou države. U ovom momentu ne mogu reći kako će to izgledati tačno.“

Godinu i po kasnije Mektić je alarmantno upozorio: „Bosni i Hercegovini prijeti prekid saradnje sa EUROPOL-om što bi nas unazadilo 100 godina.“

„Ovo je klasična tipična opstrukcija da ne funkcionišu sigurnosne institucije. Memorandum me obavezuje, mogu poslati oficira za vezu, iskoristit ću svoje ovlasti jer ne smijem i neću dozvoliti da ovaj sporazum bude raskinut“, rekao je Mektić. Šest mjeseci nakon Mektićevih prijetnji saradnja između EUROPOL-a i Bosne i Hercegovine još uvijek nije profunkcionisala u punom kapacitetu. Naprotiv, stižu prijetnje da bi u potpunosti mogla biti suspendovana. Mektić u međuvremenu nije iskoristio ovlasti koje je najavio.

Predsjedavajući Vijeća ministara Bosne i Hercegovine Denis Zvizdić sve vrijeme drži se po strani. U konkretnom slučaju nije koristio Član 6. Poslovnika o radu Vijeća ministara, odosno, pitanje saradnje BiH i EUROPOL-a nikada nije stavio na dnevni red Vijeća ministara. Sagovornik Patrije iz Vijeća ministara objašnjava: „Zvizdić je znao da nema konsenzusa po ovom pitanju, pa tu temu nije želio ni otvarati.“

Državni premijer 2016. godine govorio je drugačije. Sporazum s EUROPOL-om ocijenio je kao „veliki korak na putu evropskih integracija.“

Iz Delegacija EU danas je saopćeno da je Vijeće ministara višesedmičnim odlaganjem rasprave o NKT-u propustilo važnu priliku da uspostavi nacionalnu kontakt tačku i uspostavi direktnu saradnju sa EUROPOL-om. U Vijeću ministara Bosne i Hercegovine sjede ministri koje su na te pozicije delegirale političke partije u BiH. Šef Delegacije Evropske unije Lars Gunnar Wigemark ima odličnu saradnju sa vodećim politčkim partijama u zemlji. Pokazao je to nedavno kada se pojavio i kao gost na berbi grožđa koju je u Hercegovini organizirao predsjednik HDZ-a Dragan Čović. Od predstavnika međunarodne zajednice se očekuje da jasno kažu ko ne želi saradnju Bosne i Hercegovine i EUROPOL-a, ali i da prekinu svaku vrstu neslužbenih kontakta sa takvim političarima.