Uz Plenkovićevo pismo EU treba razmotriti i apel nezavisnih bh. intelektualaca

Piše A. Aljović

Hrvatski premijer Andrej Plenković delegirao je Evropskom vijeću raspravu o izborima u Bosni i Hercegovini. 
Državni vrh Republike Hrvatske nije zadovoljan porazom HDZ-ovog kandidata Dragana Čovića za člana Predsjedništva BiH na posljednjim općim izborima, optužujući da je izabrani kandidat  Željko Komšić nelegitiman predstavnik Hrvata, jer je dobio podršku i određenog broja bošnjačkih glasača, zbog čega zvanični Zagreb traži da se u izmjene izbornog zakona u BiH uključi i EU.

Bosanskohercegovački HDZ, kao i kompletan državni vrh Republike Hrvatske žele izmjene Izbornog zakona u BiH na način da glasači iz jedne etničke grupe ne mogu glasati za političare iz druge etničke grupe, što iz građanskih stranaka ocjenjuju kao antievrospki i necivilizacijski čin.

„Ono što se dogodilo na ovim izborima u BiH, barem kad je riječ o izboru člana Predsjedništva na prostoru Federacije BiH, izigravanje je smisla i duha Daytonsko-pariškog mirovnog sporazuma. Nije došlo do izbora legitimnog predstavnika“, rekao je Plenković u intervjuu za Slobodnu Dalmaciju od subote, nakon što je slične poruke slao i ranije, nakon razgovora sa više čelnika zemalja članica EU.

Iz građanskih stranaka upozoravaju da HDZ želi Izmjene izbornog zakona u BiH na način da predstavnike Hrvata u vlasti mogu izabrati samo oni Hrvati iz Zapadne Hercegovine, gdje je skoncentrisana većina glasača HDZ-a, dok Hrvati iz Bosne, iako brojniji, ne bi mogli odlučiti o tome ko će predstavljati Hrvate u bh. institucijama

"Možemo potvrditi da je premijer Plenković stavio ovo pitanje na dnevni red samita. Za sada nemamo više informacija koje možemo dati javnosti. Naše shvatanje je da će cijelu stvar sada preuzeti visoka predstavnica gospođa Mogherni", rečeno je za N1 u uredu Donalda Tuska.

Svih jedanaest europarlamentaraca iz Hrvatske, bez obzira iz koje stranke dolaze, također su potpisali pismo koje su uputila čelnicima EU, od kojih traže podršku prilikom izmjena Izbornog zakona BiH na način kako to traže iz HDZ-a. 

S druge strane, čelnici EU još uvijek se nisu oglasili na pismo grupe bosanskohercegovačkih intelektulaca koji su od EU zvaničnika tražili da zaustave dalju etničku podjelu BiH, kao i to da upozore Hrvatsku, kao članicu EU, da se prestane miješati u unutrašnja pitanje Bosne i Hercegovine, naročito da prestaju podgrijavati konflikte u BiH.

Grupa nezavisnih bh. intelektualaca uputila je uoči Samita šefova država i vlada zemalja EU - Zapadni Balkan polovinom maja pismo čelnicima Evropskog parlamenta, u kojem ih upozoravaju na opasnost od nacionalnih politika u Bosni i Hercegovini, kao i podršku koja takvim politikama dolazi iz Hrvatske, ali i drugih zemalja regiona.

To pismo također je poslano na adresu predsjednika Evropskog parlamenta Antonija Tajanija, predsjednika Evropskog vijeća Donalda Tuska te predsjednika Evropske komisije Jean-Claude Junckera.

Grupa nezavisnih intelektualaca i novinara čelnike Evropske unije obavijestila je tada da izražavaju duboku zabrinutost zbog političkog stanja u Bosni i Hercegovini. Naveli su da se čelnicima Evropske unije obraćaju sa uvjerenjem „da bi nastavak toleriranja aktuelnih nacionalističkih politika u Bosni i Hercegovini, mogao imati nesagledive posljedice, ne samo po budućnost Bosne i Hercegovine i njenih građana, već i za cijeli region, pa i šire.“ 

„Zbog toga su potrebne jasne i hitne smjernice, sa definisanim rokovima i sankcionišućim odredbama prema aktuelnim bosanskohercegovačkim vlastima, koje bi dolazile od najviših funkcionera i institucija, kao što su: Evropski parlament, Evropsko vijeće i Evropska komisija“, navodi se u pismu.

U pismu je istaknuto i to da konstantnim razgovaranjem sa predstavnicima takvih, „deklarativno pro-evropskih, a u svojoj suštini, i praktično, duboko anti-evropskih politika, bez jasnih etiketiranja ključnih krivaca, najviši funkcioneri EU i sami daju kredibilitet kreatorima i nosiocima objektivno neodrživog stanja, čime se uskraćuju osnovna ljudska i civilizacijska prava građanima Bosne i Hercegovine.“ 

„Također, na ovaj način od vas tražimo da svojim autoritetom i sa stanovišta EU legislative, utječete na predstavnike Hrvatske, kao članice Evropske unije, te na predstavnike Srbije, kao zemlje koja je u procesu pridruživanja Evropskoj uniji, da se prestanu miješati u unutrašnja pitanja Bosne i Hercegovine. Odnosno, da konačno prekinu kontinuirane višedecenijske nasrtaje na teritorijalni integritet i suverenitet Bosne i Hercegovine, zbog čega posljedice trpe svi građani Bosne i Hercegovine bez obzira na vjersku, etničku ili bilo koju drugu pripadnost", navedeno je, između ostalog, u pismu neovisnih bh. intelektualaca i novinara, prenosi Patria.