SARAJEVO, (Patria) - Jedna od glavnih tema u bh. javnosti posljednjih dana jeste ona o nacionalnom izjašnjavanju nekih kandidata za zakonodavna i izvršna tijela u BiH.
Tako imamo primjer kandidata HDZ-a za Parlament FBiH, koji se na popisu stanovništva izjasnio kao Hrvat, ali je u podnošenju izjave prilikom kandidature za izbore naveo da je Srbin, što za cilj ima popunu kvote Srba u Domu naroda.
Iste primjere imamo i u RS-u, gdje su se predsjednici mladih SNSD-a Denis Šulić i SDS-a Nina Bukejlović izjasnili kao Bošnjaci. Ranije smo imali slučaj u Skupštini Kantona Sarajevo gdje su se Haris Pleho, Nermin Bjelak i Rasim Smajić izjasnili kao Srbi.
Aktuelni odbornik DF-a u Skupštini grada Prijedora Mirsad Duratović u razgovoru za novinsku agenciju Patria kaže da ovo nije ništa novo u odnosu na prethodne izbore.
- Ovo nije prvi, a vjerovatno ni posljednji ovakav slučaj. Imali smo i u ranijim periodima iste slučajeve, ali je problem što se priča pokrene samo nekoliko dana poslije izbora, a kasnije sve padne u zaborav i niko ne riješava problem – kaže Duratović.
On napominje da nije samo slučaj da se kandidati drukčije izjašnjavaju da bi popunili Domove naroda, već se to radi i kod popune ministarskih mjesta.
- Imali smo u prethodnom periodu slučajeve da su se neki ministri izjašnjavali Bošnjacima kako bi popunili njihova mjesta u vladi. Naprimjer, Srebrenka Golić, koja se izjasnila kao Bošnjakinja i obavlja ministarsku poziciju – podsjeća Duratović.
Duratović napominje kako skoro sve stranke rade na isti ili sličan način. Dok jedne optužuju da nisu legitimni predstavnici oni na svojim izbornim listama imaju iste kandidate.
- Vidite samo priču oko HDZ-a. Smetaju im drugi kandidati koje optužuju za nedostatak legitimiteta, a onda se ispostavi da na svojoj listi imaju čovjeka koji tvrdi da je Hrvat, a izjasnio se kao Srbin.
Duratović na kraju kaže da se ovakav problem može riješiti samo ukoliko CIK jasno definiše šta je zakonito, a šta ne. Sve dok ne dođe do toga imat ćemo ovakve pojave.