U Kongresu i Senatu brojni predstavnici manjina, u BiH stranci u vlastitoj kući

Piše: Haris Ljevo

Građani SAD-a jučer su na izborima birali zastupnike u Kongresu i Senatu, a rezultati izbora donekle se mogu smatrati historijskim, prije svega zbog uspjeha nekoliko mladih kandidata, te kandidata iz redova doseljenika.

Amerikanci su na ovim izborima dobili dosad najmlađu ženu u Kongresu, Alexandriju Ocasio-Cortez (29), kandidatkinju Demokratske stranke iz New Yorka koja je izabrana u Zastupnički dom. Ona je nova zvijezda lijevog krila stranke i osoba od povjerenja Bernieja Sandersa. Radi se o osobi portorikanskog porijekla.

Ayanna Pressley iznenađenje je iz Bostona. Mlada 44-godišnja kandidatkinja Demokratske stranke bit će prva Afroamerikanka koja će predstavljati saveznu državu Massachusetts u Kongresu.Njena stranačka kolegica iz Kansasa Sharice Davids prva je Indijanka koja je izabrana u Kongres.

Glasači u Minnesoti i Michiganu izabrali su i prve dvije muslimanke, izbjeglicu iz Somalije Ilhan Omar i Palestinku Rashidu Tlaib rođenu u Detroitu.

Ovakvi rezultati izbora pokazali su da su SAD, uprkos svim kritikama svjetske javnosti, ipak zadržale status jedne od vodećih zemalja kada su u pitanju demokratija, sloboda i ljudska prava.

Svako poređenje SAD s BiH u ovom trenutku ne djeluje nimalo ozbiljno.

Za razliku od Amerike u kojoj je sasvim normalno da mjesta u Kongresu i Senatu osvoje muslimanke iz Palestine i Somalije, zatim osobe porijeklom iz Portorika, u BiH se ne mogu kandidirati ni starosjedioci koji ne pripadaju jednom od tri konstitutivna naroda, dok se pripadnici konstitutivnih naroda ne mogu kandidirati na cijelom prostoru države.

Također, u ovoj zemlji je moguće da blokadom prijete izborni gubitnici iz HDZ-a nezadovoljni rezultatima izbora, dok se izborni pobjednici poput Željka Komšića proglašavaju nelegitimnim izborom.

Može li iko zamisliti nekog gubitnika iz Detroita da optužuje muslimanku Rashidu Tlaib jer je izabrana uglavnom glasovima „pravih“ Amerikanaca te joj na taj način osporavati izborni legitimitet? Rashida u Detroitu i Michiganu nije mogla računati isključivo na glasova muslimana, već su joj za izbor bili potrebni glasovi brojnih drugih zajednica.

Glasanje po etničkom principu u svijetu je odavno odbačeno kao diskriminatorski način. Izbori na kojima bijelac može glasati samo za bijelca, crnac za crnca, musliman za muslimana, katolik za katolika u civilizovanom svijetu ljudi zovu pravim imenom i nemaju problem s tim – fašizam.

U 21. stoljeću svaki čovjek je slobodan da po svojoj slobodnoj volji glasa za onog kandidata čiji program mu se najviše sviđa. Samo u BiH ljudi još uvijek glasaju po etničkom, nacionalnom i vjerskom ključu.

Vrijeme je da i mi uđemo u 21. stoljeće i postanemo dio demokratskog i slobodnog svijeta.