NATO nastavlja sa snažnom podrškom BiH

BEOGRAD, (Patria) - Zamjenik pomoćnika generalnog sekretara NATO-a Jensa Stoltenberga za politička pitanja i sigurnosnu politiku, James Appathurai, govorio je na Beogradskoj NATO sedmici o saradnji u oblasti sigurnosti i odbrane iz globalne perspektive, kao i politici NATO-a prema Zapadnom Balkanu.

- Današnji svijet i njegovi sigurnosni izazovi veoma se razlikuju u odnosu na period nakon Hladnog rata - poručio je Appathurai. On se najprije osvrnuo na Rusiju, koja u prethodnom periodu nije smatrana sigurnosnom prijetnjom.

Međutim, Moskva danas ima „stabilan napredak u destabilizaciji euroatlantske sigurnosti“, istakao je Appathurai navodeći kao primjere velike vojne vježbe, trupe u Gruziji i Moldaviji, organizaciju cyber napada i atentata, kao i probleme u vezi sa kontrolom naoružanja. 

Na pitanje o mogućim nedostatku jedinstva među NATO saveznicima po ovom pitanju, s obzirom na bliske veze koje neke od njih imaju sa Rusijom, Appathurai je odgovorio da političko jedinstvo postoji i da su sankcije zbog ruskih aktivnosti u Ukrajini opstale uprkos promjenama vlada u zapadnim zemljama. Dodao je i da bi cijeli NATO svakako želio da ima bolje odnose sa Rusijom.

- Mi ne namećemo podjele Istok-Zapad, imamo dobre odnose sa Srbijom i Finskom koje su vojno neutralne, čak i sa Armenijom koja je saveznica Rusije - naglasio je Appathurai ističući da je Rusija ta koja ne poštuje slobodne izbore drugih država.

Što se tiče odnosa sa Kinom, Appathurai je istakao njenu rastuću globalnu ulogu u svakom, pa i u vojnom smislu, ali i činjenicu da NATO nju ne vidi kao sigurnosnu prijetnju.

- Ne bih ništa loše govorio o Kini, ali činjenica je da je njeno prisustvo veće - rekao je on, zalažući se za više dijaloga na relaciji NATO-Kina.

Na pitanje kako gleda na intenzivniju sigurnosnu saradnju unutar EU, Appathurai je rekao da NATO u principu i u praksi podržava jačanje EU zbog same činjenice da je većina članica u obje organizacije. Ukoliko je EU sposobna da se sama brani, bit će manje obaveza i za SAD.

- U ovoj oblasti postoje, međutim, i dva izazova. Prvi je da evropska odbrana ne podriva evroatlantsku saradnju, a druga da ne budu isključene zemlje Evrope koje nisu u EU - rekao je Appathurai.

Dodatni izazovi savremenog globalnog okruženja jesu i cyber napadi, hibridno ratovanje koje čini podjelu između onog što jeste i onog što nije rat nejasnijom, kao i lažne vijesti.

- Svi se suočavaju sa lažnim vijestima, i veliki trud se ulaže u identifikovanje, analizu i borbu protiv tog problema - izjavio je Appathurai. Naveo je da se NATO bori i protiv ovih prijetnji i gradi otpornost na njih.

Appathurai se nije složio sa ocjenom da je Zapadni Balkan „zadnje dvorište“ Evrope i NATO-a. Prema njegovim riječima, ovaj region je uvijek bio od sigurnosnog značaja, a politička pažnja se još više povećavala u posljednje dvije, tri godine.

- Želimo da pomognemo u ostvarvanju ciljeva država u regionu, bilo da su oni vezani za pristupanje NATO-u ili ne, ali želimo i više praktične saradnje i razumjevanja - podvukao je on.

Odgovarajući na pitanja o Bosni i Hercegovini i Makedoniji, Appathurai je izjavio da NATO podržava evroatlantske integracije obje zemlje.

- U slučaju BiH, taj proces je sporiji, i čeka se da se postigne nacionalno političko jedinstvo. Indikator tog procesa je registracija sve odbrambene imovine koja je još uvijek na podnacionalnom nivou. Ovaj proces nije završen, a nije ni jedini kriterijum, mada će NATO nastaviti da podržava BiH. Što se tiče Makedonije, ova država ima jedinstvenu priliku da postane dio NATO-a i EU. Jedini uslov za Makedoniju jeste da primijeni sporazum o imenu. Mi ćemo poštovati svaku odluku, ali ovo bi veoma poboljšalo odnose sa susjedima - rekao je on.

Upitan o podršci formiranju potencijalne Vojske Kosova, Appathurai je rekao da ne voli da odgovara na hipotetička pitanja, te da će se NATO time baviti ako stvarno budu napravljeni odlučujući koraci.