Diplomatski poraz Hrvatske u Briselu, EU podržava građansku BiH

Piše: Haris Ljevo

Hrvatska je od izbora u BiH 7. oktobra poduzela pravu diplomatsku ofanzivu unutar EU kako bi pokušala ubijediti ćčanice EU da rezultati oktobarskh izbora idu na štetu Hrvata, te da izbor Željka Komšića u Predsjedništvo BiH nije legitiman izbor.

Međutim, ta diplomatska ofanziva, doživjela je težak poraz jučer u Briselu na sastanku ministara vanjskih poslova zemalja EU.

To je nakon sastanka indirektno priznala i ministrica vanjskih poslova Hrvatske Marija Pejčinović Burić. Ona je novinarima kazala kako su ministri zauzeli stav da je evropski put važan, da je sve više onih „koji razumiju zabrinutost Hrvatske“, te da će se i dalje govoriti o BiH u EU.

Međutim, raspoloženje među državama članicama EU nije onakvo kakvo su očekivali u Hrvatskoj. Oko dva ključna pitanja Hrvatska i druge članice EU imaju potpuno suprotna mišljenja.

Dok se Hrvatska zauzima da se prvo riješi pitanje provedbe presude Ustavnog suda kod popunjavanja Doma naroda i da se onda nakon formiranja parlamenta na svim nivoima krene u izmjenu Izbornog zakona BiH, druge članice EU zauzimaju stav da se sva pitanja u BiH rješavaju odjednom kroz reforme potrebne za članstvo u EU-u.

- Mi smo izrazili zabrinutost što se sve pokušava riješiti odjednom. Naime, situacija je kompleksna i mi smo se zauzeli da se ide fazno, da se prvo pristupi primjeni presude Ustavnog suda, a u drugom koraku da se ide u izmjene izbornog zakona u skladu s presudom Ustavnog suda. Onda, nakon što se situacija politički stabilizira i kada se formiraju parlamenti i vlade na svim nivoima, može se raditi na onome što je sigurno najvažnije, a to su reforme na putu prema Eurposkoj uniji – kazala je Pejčinović Burić.

Drugo pitanje je neslaganje oko državnog uređenja BiH. Hrvatska se zalaže za konstitutivno uređenje BiH u kojem bi tri naroda bila nosioci vlasti, dok se zemlje EU zalažu za građansko uređenje u kojem bi građanin bio na prvom mjestu.

- Naravno da nakon više od 20 godina Evropa ide drugim smjerom. Ide se prema građanskom principu. To je onaj dio problema gdje su države na različitim pozicijama. Dakle, ide li se gledati na BiH kroz važeći Ustav i odredbe koje je donio Daytonski mirovni sporazum, dakle konstituivnost naroda i zastupljenost svih ostalih građana na način kako je to propisano ili da se ide na put koji definira evropska pravna stečevina, a to je da države trebaju biti uređene na moderan način, prema modelu, kada su izbori u pitanju, jedan čovjek - jedan glas. Dakle, tu je stvar pristupa kako gledati na BiH – istakla je Pejčinović Burić.

Dakle, nakon sastanka ministara vanjskih poslova zemalja EU, potpuno je jasno da BiH svoje mjesto u EU može tražiti isključivo kao građanska zemlja u kojoj će biti poštovano pravo svakog građanina da bira i bude biran.

Konstitutivnost je nešto što odavno ne postoji u EU, i to je, za dobrobit svih građana ove zemlje, potrebno što prije shvatiti.