Članak

ZAVNOBiH je nulta tačka moderne BiH!

Nedjeljivost i ravnopravnost su dva principa nastala u ZAVNOBiH-u. Princip jednakosti je princip na kojem je BiH utemeljena i na kojem se zasnivala.

SARAJEVO, (Patria) - U organizaciji Saveza antifašista i boraca NOR-a Kantona Sarajeva uoči Dana državnosti BiH održan je okrugli sto na temu „Historijski razvoj državnosti Bosne i Hercegovine od prvog zasjedanja ZAVOBiH-a do Dejtonskog mirovnog sporazuma“.

Na tribini su govorili general Armije Republike Bosne i Hercegovine Mustafa Polutak, historičari Tomislav Išek i Husnija Kamberović i akademik i bivši član Predsjedništva BiH Mirko Pejanović.

- Da nije bilo fašizma, ne bi bilo ni antifašizma, jer antifašistički pokret bio je odgovor na tadašnji fašizam – poručio je general ARBiH u penziji Mustafa Polutak.

Polutak je istakao kako su patriotske snage u BiH na početku agresije na državu morale braniti ono što je bila stečevina ZAVNOBiH-a. On je objasnio i kako je tekao proces transformacije JNA iz narodne u vojsku koja je štitila velikosrpske interese.

- Do početka osamdesetih veliki broj pripadnika oficirskog sastava JNA bio je iz drugih naroda, među kojima je bio i veliki broj antifašista iz Drugog svjetskog rata, ali kasnije dolazi do promjene karaktera te armije. Promijenjena je njena struktura, kao i simbol zvijezda petokraka, koja je zamijenjena trobojkom, a armija postaje vojska Srbije i Crne Gore. Početkom devedesetih penzionisano je preko 30 generala i nekadašnja narodna armija se transformirala u tri vojske: vojsku SRJ, vojsku RS i vojsku SAO Krajine. JNA se na taj način stavila u službu genocidne politike – istakaoje general Polutak.

Historičar Tomislav Išek podsjetio je na važnost ZAVNOBiH-a i na način na koji BiH 25. novembra 1943. godine na njegovom zasjedanju u Mrkonjić Gradu obnovila svoju državnost.

- Dan državnosti je jedan od najznačajnijih datuma u historiji ove zemlje, kada se 247 delegata sastalo i odlučilo obnoviti državnost BiH. To je bio jedan parlament, sastavljen od svih naroda koji je odlučio obnoviti državnost. Bosna je historijska kategorija, a ne kao što danas neki ne znaju ili neće da priznaju – kazao je Išek.

Išek je istakao kako je i, po njemu, najveći književnik ovih prostora Miroslav Krleža, jedne prilike rekao kako je Bosna nešto posebno s bogatom historijom, te da je Hrvatska iz 16. ili 17. stoljeća mizerija u odnosu na ono što je BiH. Dodao je i kako,nažalost, Bosna danas nema napisanu svoju pravu historiju.

On je dodao kako su oni koji se ne slažu s idejama ZAVNOBiH-a pogrešno isticali kako su delegati u Mrkonjić Gradu bili isključivo komunisti.

- Na zasjedanju ZAVNOBiH-a su bili predstavnici svih naroda. Pored komunista, koji su činili najveći dio delegata, bio je prisutan i veliki broj delegata iz drugih građanskih stranaka, bilo je delegata sveštenika kao i onih koji su nosili ahmedije.

Išek je istakao ulogu koju je tada imao vođa antifašističkog pokreta u Jugoslaviji Josip Broz Tito.

-Tito je bio vizionar koji je gledao unaprijed, danas osim Angele Merkel nema državnika nego političara. On je odredio budućnost države, prepoznao je da i među komunistima ima onih koji se nisu slagali s uređenjem Bosne, bio je jedan vizionar. Ima i danas onih koji prešućuju ZAVNOBiH, ali moram biti kritičan i prema nekim koji ga slave, ali ne slijede njegove ideje. Ovaj datum ne treba slaviti, ali se mora obilježavati njegov značaj – zaključio je Tomislav Išek.

Profesor historije na Filozofskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu Husnija Kamberović podsjetio je na značaj koji ovaj datum ima u historiji BiH.

- Moram uporediti 25. novembar sa 4. julom u SAD-u, jer su oni godinama lutali oko značaja tog datuma, tukli su se čak na ulici. Postoje države u kojima se slavi i po nekoliko datuma od značaja za državnost. Kada je u pitanju BiH, ZAVNOBiH je bitan jer ukazuje na koji način je stvorena država i kontekst u kojem je ona stvorena. Ta 1943.godina bila je značajna, jer je bila presudna kada je u pitanju ishod rata, tada se naziralo da partizanski pokret otpora odnosi pobjedu nad fašizmom. Pokret je u BiH bio značajan, jer se pored jugoslovenskog patriotizma snažno isticao i bosanski patriotizam – istakao je Kamberović.

Profesor Kamberović je dodao kako su se delegati na zasjedanju ZAVNOBiH-a opredijelili da žele živjeti slobodni u državnoj zajednici s drugim narodima i republikama i da s njima grade zajedničku državu Jugoslaviju.

- Nedjeljivost i ravnopravnost su dva principa nastala u ZAVNOBiH-u. Princip jednakosti je princip na kojem je BiH utemeljena i na kojem se zasnivala. Ovi principi su principi na kojima se mora graditi i budućnost. ZAVNOBiH je nulta tačka moderne države BiH. Srednjovjekovna Bosna je predmoderne država, a zavnobihska Bosna je moderna država – zaključio je Kamberović.

Akademik Mirko Pejanović posebno je istakao ulogu koju je u organizaciji ZAVNOBiH-a odigrao Josip Broz Tito, koji je tada smatrao da BiH i njeni narodi moraju biti potpuno ravnopravni s drugim narodima i republikama.

- Inicijativa za održavanjem prvog ZAVNOBiH-a došla je od strane Tita nakon pete ofanzive. Ta ideja se danas vrlo malo spominje u javnosti. Rodoljub Čolaković i Avdo Humo su najviše uradili na pripremi i realiziranju te ideje – istakao je Pejanović.

Mirko Pejanović je dodao i kako je BiH nakon referenduma o nezavisnosti priznata od strane UN-a kao država utemeljena na vrijednostima ZAVNOBiH-a.

On je podsjetio i da je Armija RBiH formirana po odluci Predsjedništva BiH, čiji je i on tada bio član, kao vojska koja je bila zaštitinik svakog građanina na onom dijelu zemlje u kojem je ona djelovala.

Pejanović je istakao kako je tadašnje ratno Predsjedništvo bilo sastavljeno od ljudi iz reda svih naroda i da su ga činili ljudi kojima je antifašizam bio životna ideja vodilja.

#BiH