Piše Armin Aljović
Profesori sa Univerziteta u Sarajevu zatražili su javnim apelom akademskoj zajednici, javnosti i budućim vlastima u Sarajevu hitru reakciju za spas najvećeg univerziteta u zemlji.
Javno pismo objavljeno u petak potpisao je 31 nastavnik. Nastavnici upozoravaju na važnost autonomije Univerziteta, ukazuju na štetnost prevelike centralizacije UNSA, ogorčeni su zbog zapuštenosti naučnoistraživačkog rada, traže kontinuirano podmlađivanje kadra kako Univerzitet ne bi kadrovski kolabirao... Profesori su upozorili dramatično: „Dalje urušavanje UNSA gubitkom autonomije, kao i gubitak subjektiviteta njegovih organizacionih jedinica, predstavljat će nepopravljivu štetu za ukupnu društvenu zajednicu.“
Onda je progovorila politika. Rektor Univerziteta Rifat Škrijelj (SDA), nije stao u zaštitu profesora! Pismo je ocijenio kao poziv na njegovo rušenje pa je zaprijetio da će o svemu upoznati nadležne. Premda se o tome govori već neko vrijeme, spašavajući svoju poziciju Škrijelj je i javno ogolio stranačku politiku: „Profesori ne smiju imati javnu riječ.“ Dakle, formalno-pravno Škrijelj je potvrdio da je Sarajevski univerzitet vjerovatno jedini u svijetu u kojem je javna riječ profesora problem.
Govoreći za Dnevni Avaz, izdanje od subote, profesor Salih Fočo upozorava kako će sa aktualnom politikom prema Sarajevskom univerzitetu on postati socijalni univerzitet na kojem će ostati studirati samo oni koji nemaju gdje drugo, a profesori će postati obični predavači. „Univerzitet u Sarajevu najveća je razvojna investicija u BiH... Kantonalne vlasti odlučile su takvu investiciju staviti pod političku kontrolu, profesore podrediti administrativno-tehničkim poslovima, što je suprotno biti samog univerziteta“. „Ovo je naš apel za spas“, rekao je Fočo. Istog mišljenja je i profesor Marinko Pejić kao i bivši rektor UNSA Nedžad Mulabegović: „Autonomija nije ostvarena, politika je iznad svega“, upozorava Pejić.
Jedan od potpisnika pisma, profesor Asim Mujkić kaže za Oslobođenje da je na djelu sistemsko ignoriranje akademske zajednice. „Cilj je da se, bojim se, reducira ili uništi njegov duh - a njegov duh je u istraživanju - i da se on svede na ovu birokratsku dimenziju.“
Na takve apele profesora rektor Škrijelj je odgovorio: „Neću govoriti za medije, već su nadležnim institucijama proslijediti dokumente“! Upravo otuda odakle se očekuje najviše razumijevanje za akademske slobode i slobodu mišljenja općenito - od prvog čovjeka akademske zajednice – stiže osiona PRIJETNJA potpisnicima koji se zalažu za slobodu i prosperitet UNSA. Paradoksalno - upravo takav javni istup rektora svjedoči - vjerovatno suprotno njegovoj namjeri - o tragičnoj situaciji u kojoj sada jest UNSA. Upravo to je jedan od snažnih argumenata u prilog APELA.
Nejasna, zbunjujuća je i uloga predsjedavajućeg Skupštine Kantona Sarajevo Elmedina Konakovića (Narod i pravda) i dopredsjedavajućih Danijele Kristić (Narod i pravda) i Vibora Handžića (Naša stranka). Tokom posjete rektoru u petak Konaković je pohvalio neke rektorove poteze, kao i prelazak na trezorsko poslovanje Univerziteta. Nije se mogla pročitati ni riječ o apelu profesora. „Postoje fakulteti koji mogu biti komercijalnog karaktera i to upravo potvrđuje tezu kako je trezorsko poslovanje dobra stvar, kao i činjenicu da će od sada plate biti izvjesne i stabilne“. Ta izjava Konakovića u suprotnosti je sa izjavama njegovih koalicionih partnera u kantonu, prije svega SDP-a i DF-a.
Damir Mašić iz SDP-a nekoliko dana ranije najavio je izmjene Zakon o visokom obrazovanju nakon formiranja skupštinske većine; „Ministra obrazovanja u Vladi Kantona Sarajevo (Elvir Kazazović), koji je u tehničkom mandatu, kao i rektora Univerziteta (Rifat Škrijelj) pozivamo da ne poduzimaju nikakve ishitrene poteze na Univerzitetu, jer je evidentno da ćemo imati novu parlamentarnu većinu, koja neće imati isti pogled na Univerzitet kao što ga je imala dosadašnja vlast“, rekao je Mašić.
Šef Kluba DF-a u Skupštini Kantona Sarajeva Senad Hasanović rekao je Patriji da će Klub nakon formiranja vlasti tražiti, između ostalog i hitnu depolitizaciju Univerziteta, „jer Univerzitet ne može funkcionirati pod političkim pritiskom.“
U analizi objavljena u srijedu, u kojoj se spominje i politički pritisak SDA na Univerzitet u Sarajevu, Međunarodni institut za bliskoistočne studije IFIMES iz Ljubljane je naveo: „Prelazak na trezorsko poslovanje također je ugrozilo autonomno djelovanje te vodeće visokoškolske i znanstvene ustanove u BiH.“ IFIMES redovito prati dešavanja na Zapadnom Balkanu, i ima specijalni savjetodavni status pri UN-u.
Profesor Fočo o Univerzitetu govori kao o najvećoj razvojnoj investiciji koja ne smije pasti pod šapu politike, Konaković Univerzitet svodi na tržni centar koji može donijeti novac.