Irma Baralija tužila državu BiH jer se u Mostaru ne provode izbori

MOSTAR, (Patria) - Mostarka Irma Baralija tužila je državu Bosnu u Hercegovinu Europskom sudu za ljudska prava u Strausbourgu zbog neodržavanja lokalnih izbora u Mostaru.  

Ova profesorica filozofije i sociologije te magistrica političkih nauka izjavila je za Patriju da je sa advokaticom Dženanom Hadžiomerović tužbu podnijela u junu, a da su nedavno iz Suda dobili i službenu potvrdu kako će predmet biti razmatran. 

„Bosna i Hercegovina je potopisnica Konvencije o ljudskim pravima i čuvenog Protokola 12. U Protokolu te konvecije stoji da se zabranjuje bilo koji oblik diskriminacije. U slučaju građana Mostara mi smo diskriminirani po principu boravišta. Dakle, svi oni  koji imaju prebivalište u Mostaru nisu mogli učestvovati na lokalnim izborima ni 2012. ni 2016. godine. To je diskriminacija. Država, Parlament BiH nije učinio ništa da ispravi te nepravilnosti“, rekla je Baralija.

„Glavni cilj je da izvršimo pritisak na vlasti i da Mostarci na koncu dobiju izbore“, dodala je.

Lokalni izbori u Mostaru zadnji put su održani 2008. godine. 

Poseban Aneks Dejtonskog mirovnog sporazuma tiče se Grada Mostara. Njime je definitivno ustanovljena politička budućnost grada na Neretvi - definiran je kao cjelovit i jedinstven, sa teritorijem kakvu je imao prije rata 1991. godine, te sa zajedničkom gradskom administracijom, a organiziran kroz šest multietničkih općina.

Ondašnji međunarodni upravitelj nad Mostarom, Nijemac Hans Koschnick donio je 1996. godine Prelazni statut grada. Tim statutom, Mostar je podijeljen na šest općina – po tri većinske hrvatske i tri bošnjačke. Cilj je bio napraviti prvi korak ka prevazilaženju podjele Mostara na zapadni, većinski hrvatski i istočni, većinski bošnjački dio. Osam godina kasnije, 2004. godine visoki predstavnik Britanac Paddy Ashdown nametnuo je novi Statut. Njime je ponovo proglasio jednu općinu, a etničke općine je pretvorio u izborne jedinice, čime je Mostar dobio posebna izborna pravila, ugrađena u Izborni zakon BiH. Tim pravilima željelo se spriječiti etničko preglasavanje, te priznavanje rezultata etničkog čišćenja počinjenog tokom rata u BiH. Tada su se hrvatske stranke žalile Ustavnom sudu BiH da se time krše prava Hrvata, odnosno da jedan bošnjački glas u Mostaru vrijedi kao nekoliko hrvatskih, jer neke od bošnjačkih općina imaju svega nekoliko hiljada glasača, dok istovremeno samo jedan od hrvatskih općina broji više od 20.000 stanovnika, te da takva općina ne može dati podjednak broj vijećnika u Gradsko vijeće Mostar kao neke manje općine. Nakon odluke Ustavnog suda BiH donesene krajem 2010. godine, kojom je uvažen taj argument hrvatskih stranaka, postavilo se pitanje po kojim izbornim pravilima provesti lokalne izbore u Mostar.

Ustavni sud BiH naložio je tada Parlamentarnoj skupštini BiH izmjenu Izbornog zakona BiH. Gradskom vijeću naloženo je da uskladi Statut Grada sa Ustavom BiH. Od tada pa do danas ništa se nije promijenilo. Lokalni izbori u Mostaru zadnji put održani su 2008. godine. Trenutno, ne postoji Gradsko vijeće, a sva vlast je u rukama gradonačelnika Ljube Bešlića koji je član HDZ-a BiH kao i nekih ljudi funkcionera iz SDA.