'Komšić i DF za Čovića najnepoželjniji partner u vlasti' 

Piše A. Aljović 

Stranke SDA, HDZ BiH i SNSD u srijedu će u Sarajevu održati sastanak na kojem će se govoriti o formiranju nove vlasti u Bosni i Hercegovini nakon izbora održani 7. oktobra prošle godine. Neformalni rok za uspostavu vlasti je kraj marta. U državnoj vlasti Bosne i Hercegovine koaliciju će činiti SDA, HDZ i SNSD, dok se još uvijek čeka na četvrtu političku partiju, koja može biti DF ili SBB sa njihovim partnerima iz PDA i A-SDA. SDP i Naša stranka ranije su odustali od mogućnosti da budu dio vlasti u naredne četiri godine.

Vlast u Republici Srpskoj, entitetu u BiH predvodi SNSD dok je drugom bh. entitetu, Federaciji BiH, uz SDA i HDZ također potreban još jedan politički partner, koji može biti DF ili više političkih partija sa manjim brojem mandata u Federalnom parlamentu.

Predsjednik DF-a i član Predsjedništva Bosne i Hercegovine Željko Komšić, koji je na posljednjim izborima osvojio oko 225.000 glasova, što je više nego drugi kandidati iz Federacije, ostavio je otvorenu mogućnost da će biti dio nove parlamentarne većine. On je u intervjuu za podgoričku „Pobjedu“ izjavio: „Logika vječne opozicije ljevicu bi mogla doći glave“, dok je dalje objasnio da etničke podjele koje generiraju nacionalne stranke građane Bosne i Hercegovine guraju u nove konflikte.

Analitičari pak ocjenjuju da su Komšić i DF posljednji politički partneri koje bi predsjednik HDZ-a Dragan Čović želio vidjeti sa sobom u vlasti. Politički koncepti Komšića i Čovića razlikuju se u potpunosti - prvi želi građansku Bosnu i Hercegovinu, zemlju jednakih prva za sve građane, dok Čović Bosnu i Hercegovinu zamišlja podjeljenju na tri čiste etničke jedince, od čega bi Hrvati živjeli u svojoj jedinici, Srbi u svojoj i Bošnjaci u svom entitetu. Čović je rekao da je njegov prvi uslov izmjena Izbornog zakona BiH na način da glasači budu podijeljeni po etničkoj pripadnosti, dok je Komšić izjavio da je njegov osnovni cilj spajati a ne razdvajati građane Bosne i Hercegovine.

Predsjednički govor Komšića

Tokom svog prvo obraćanja u Predsjedništvu 20. novembra 2018. nakon pobjede Komšić je izjavio:  „Bit ću predsjednik svih građana, afirmirati sve vrijednosti demokratskog društva i civilizacijske tekovine... U vrhu mojih prioriteta bit će insistiranje i rad na vladavini prava, odnosno afirmaciji ustavnosti, zakonitosti i pravde kao opće kategorije, afirmacija demokratskih i civilizacijskih tekovina. Ne smije biti niti jedan građanin BiH kojem su uskraćena osnovna ljudska prava i kao član Predsjedništva zagovarat ću svaku vrstu ravnopravnosti.“

Komšić je u tom govoru podsjetio da su vrijednosti na kojima je utemeljena BiH zapravo vrijednosti antifašizma, da svi u zemlji moraju biti odgovorni prema državi kao zajednici i prema ljudima koji tu žive. Rekao je da ne smije biti tolerisanja kriminala, korupcije, nepravde, segregacije u školama... „Svi znamo da iz toga proističu siromaštvo, nezaposlenost, nezadovoljstvo te u krajnjoj liniji beznađe svake vrste koje naše ljude tjera iz domovine“, rekao je Komšić. On je izjavio da je „budućnost BiH članstvo u EU i NATO-u, jer su to garanti sigurnosti i prosperiteta svih građana u BiH.

Čović i Rusija

Predsjednik HDZ-a pak ima posve drugačiju viziju Bosne i Hercegovine. On smata da, primjerice, Hrvati ne trebaju glasati za političare koji su Srbi ili Bošnjaci, kao ni to da član Predsjedništva BiH iz jednog naroda ne treba zastupati interese druga dva naroda u zemlji, kao ni one koji se ne izjašnjavaju etnički.

Njegov odnos prema antifašizmu se također razlikuje od onoga što traži Evropa, na način da Čović afirmište ustaški pokret i dopušta da ulice nose imena ustaških ideologa, poput ulice u Mostaru nazvana po Mili Budaku. Čović i na školstvo gleda drugačije od Komšića. On, naime, podržava da bošnjačka i hrvatska djeca idu u zasebne škole i da nemaju pretjeranu međusobnu komunikaciju.

Kada je riječ o NATO-u i Evropskoj uniji, Čović se izjašnjava kao neko ko podržava da BiH postane članica tih saveza, ali u praksi blokira sve EU i NATO procese u zemlji dok i domaći i strani analitičari i mediji u njemu vide ruskog čovjeka s maskom Evrope. Čović Komšića naziva bošnjačkim predstavnikom, dok Bošnjake koje su podržali Komšića na posljednjim izborima optužuje da su muslimanskim unitaristi. Uz sve, Čović nosi i hipoteku umiješanosti u ogroman finansijski i politički kriminal protiv čega Komšić najavljuje borbu.

Na pitanje novinara od prošle sedmice kako gleda na mogućnost ulaska DF-a u vlast Čović je kazao: "Nemam komentara".

Iz DF-a su ranije poručili da je Čovićev strah od ulaska Komšića i DF-a u vast opravdan, jer bi time, kako su naveli, bila blokirana dalja razgradnja Bosne i Hercegovine koju zagovara Čović i HDZ.