(Patria) - Komesar za susjedsku politiku i proširenje Evropske unije Johannes Hahn stiže u BiH. Dolazi u državu u kojoj pola godine poslije izbora nemamo implementirane rezultate niti uspostavljenu vlast. Analitičari upozoravaju da politički predstavnici u BIH mnogo očekuju od komesara i EU, te ističu da od ove posjete neće biti nikakvog spektakularnog rezultata, posebno jer nemamo formiranu vlast.
„Evropska unija nam sada ne može posvetiti toliko vremena, onoliko koliko mi očekujemo. EU se trenutno bori sa svojim problemima i izazovima, s velikim brojem migranata koji dolaze, s tim još važnije dolaze izbori za Evropski parlament, pa izlazak Velike Britanije iz EU, tako da imaju previše svojih problema, da bi se našim intenzivno mogli posvetiti“, smatra politička komentatorica Ivana Marić.
Ona u izjavi za Patriju kaže da će „ova posjeta biti kurtoazna i diplomatska, gdje će se u javnosti i poslati neka pozitivna poruka“.
„Ali će sigurno ono što Hahn bude rekao našim političarima biti dosta strožije i drastičnije. Ono što je naša sreća u nesreći, jeste to što imamo povećan broj ruskih i kineskih investicija u BiH, a to ne odobrava ni EU niti Amerika, koje vole da imaju primat u ovom dijelu“, ističe Marić.
Pojašnjavajući ovakvu izjavu ističe da je upravo zbog toga i povećan interes i EU i SAD za BiH.
„EU i SAD žele na taj način da pobijede u toj borbi zapada i istoka, a koje mi čak nismo ni svjesni. Većina građana vjerovatno ne zna ništa o tome. Šteta je što to ne znamo iskoristiti da dobijemo nešto bolje za građane BiH. To nije nešto ni što smo zaslužili, niti nešto čime bismo se trebali ponositi, ali jednostavno to se dešava i trebali bismo barem nešto izvući od toga, u smislu povoljnijih uvjeta EU.
Sjetimo se kako su Bugarska i Rumunija ušle u EU bez ispunjavanja uslova. Međutim, pitanje je koliko to uopće odgovara našim političarima, da li je njima zaista cilj da uđemo u EU ili im je cilj da što duže idemo ka EU, da bi se stvorio privid da su oni zainteresirani za ulazak u EU, ali da ne uđemo.
Jednom kada uđemo u EU i počnemo otvarati poglavlja to će značiti i pooštrenu kontrolu javnih nabavki, tendera, pravosuđe bi trebalo reformirati i uskladiti sa evropskim pravnim naslijeđem. Jednostavno mislim da naši političari su više načelno za EU, ali ne stvarno“, dodaje Marić ističući da ćemo na bilo kakvu rekaciju EU ili ozbiljniju inicijativu čekati nakon implementacije izbora za Evropski parlament, odnosno dok se ne formira vlast na nivou EU.