'Zašto građanske stranke u BiH ne mogu za zajednički sto, a mogu sa nacionalistima'

Piše: Armin Aljović

Sedmog aprila Bosna i Hercegovina ulazi u sedmi mjeseci otkako su u zemlji održani 8. Opći izbori, a država još nije dobila državnu vlast, kao i vlast na nivou Federacije Bosne i Hercegovine, jednog od dva entiteta u zemlji.

U budućem sazivu Vijeća ministara odnosno Državnoj vladi kao sigurne političke partije za sada se spominju tri etnonacionalne stranke: kao bošnjačka stranka SDA, u ime Hrvata to je HDZ BiH i SNSD kao vodeća politička stranka iz entiteta Republika Srpska.

'USKRAĆIVANJE PRAVA OSTALIM'

Premda Ustav Bosne i Hercegovine definiše da su nositelji konstitutivnosti u BiH, uz tri konstitutivna naroda Bošnjake, Srbe i Hrvate još i građani iz reda Ostalih, odnosno oni koji se ne izjašnjavaju kao pripadnici neke od tri dominantne etničke skupštine koje žive u BiH, predsjednik HDZ BiH Dragan Čović i predsjednik SNSD-a Milorad Dodik pokušavaju osporiti ulazak građanskih partija u vlast kao nositelja građanskih vrijednosti.

Na pitanje da li je DF poželjan kao partner u novoj vlasti, predsjednik HDZ-a Dragan Čović je novinarima prije nekoliko dana u Mostaru izjavio da među Bošnjacima SDA, odnosno Bakir Izetbegović, predvodi blok stranaka. 

"Stvar je SDA koga će oni imati u tom bloku. U pregovorima neće biti DF-a, već samo ove tri stranke", poručio je Čović. HDZ već neko vrijeme vodi medijsku kampanju o tome da su DF, SDP i Naša stranka bošnjačke stranke, odnosno bošnjačka ljevica.

Pravni ekspert i komentator političkih odnosa u Bosni i Hercegovini Muharem Cero u takvom odgovoru Čovića, kako kaže, prepoznaje "lukavi pokušaj" da se kompletan politički sistem Bosne i Hercegovine podijeli u tri etničke reprezentacije: bošnjačku, srpsku i hrvatsku reprezentaciju, dok bi se iz političkog života u potpunosti izbacile sve one stranke koje ne nose etnički prefiks. Takvo ponašanje Čovića i Milorada Dodika, predsjednika SNSD-a, kaže Cero, protivno je Dejtonskom mirovnom sporazumu, Ustavu BiH, ali i civilizacijskim vrijednostima.

„Prema Ustavu BiH nosioci suvereniteta u Bosni i Hercegovini nisu samo tri etnička naroda, već i Ostali“, smatra Cero, dodajući da predstavlja ozbiljno kršenje Ustava BiH onemogućavanje građanskim političkim partijama da budu četvrti partner u budućoj vlasti Bosne i Hercegovine.

'ODGOVORNOST LJEVICE'

Dio analitičara pak odgovornost za tešku političku situaciju u BiH vidi konkretno i među samim građanskim političkim partijama, koje su u BiH zajedno osvojile više glasova na posljednjim izborima nego etničke partije pojedinačno, ali bez obzira na takav izborni rezultat ne postoji jasna veza između građanskih političkih stanaka. Naprotiv, među nekima od njih postoji otvoren animozitet.
Nakon što je predsjednik DF-a Željko Komšić izjavio da će otvoriti pregovore sa nacionalnim strankama oko formiranje buduće vlasti, „jer se ne smije dozvoliti da zemljom upravljaju samo etnonacionalne stranke“, predsjednik Naše stranke Predrag Kojović izjavio je da DF u tom slučaju ne može biti dio „BH Bloka“, neformalnog postizbornog bloka lijevih i građanskih stranaka u Federaciji BiH, koji je ipak odlučio ostati u opoziciji i u naredne četiri godine.

Govoreći o formiranju vlasti u četvrtak navečer na N1 predsjednik SBB-a Fahrudin Radončić izjavio je da "ne može da svane prije zore".

"Mora da se odredi mandatar. Da ima 30 dana da obiđe lidere i predloži kabinet. Nemamo mandatara. Nema potrebe da pričamo o ulasku u vlast ako nije određen mandatar. Ako i kada se odredi - mi ćemo kao ozbiljni ljudi primiti mandatara i s njim razgovarati", izjavio je Radončić. Time je predsjednik SBB-a ostavio otvorenom mogućnost da bude dio vlasti u naredne četiri godine zajedno sa nacionalnim strankama, ukoliko ne uspiju pregovori između SDA i DF-a.

Analitičari na osnovu izjava lidera političkih partija zaključuju da stranke lijeve i građanske orijentacije u BiH ulažu energiju da pregovaraju sa nacionalnim strankama oko formiranja buduće vlasti, dok ne pokazuju interes, ili ga ne pokazuju dovoljno, da prvo naprave jak blok unutar građanskog spektra političkih partija u BiH.

Marijo Pejić, predsjednik Hrvatskog narodnog vijeća, ističe da su za haotičnu situaciju u BiH najzaslužniji zagovornici šovinizma i nacionalnog radikalizma, jer su oni najveća prepreka razvoju našeg društva. S druge stane, upozorava, predstavnici građanskih pokreta moraju definirati strategiju djelovanja te svim građanima BiH, teorijski i praktično, približiti i objasniti građanski model uređenja države, odnosno demantirati pogrešna i znanstveno neutemeljena tumačenja građanskog koncepta, koja, kako kaže, šovinisti i politički ekstremisti „svjesno šire i nameću našim građanima, pokušavajući ih uplašiti i uvjeriti da je građanski koncept nešto loše za narode koji žive u BiH.“ 

Muharem Cero ocjenjuje da ljevica i građanske stranke trebaju shvatiti da Bosna i Hercegovina treba jakog a ne slabog četvrtog partnera u vlasti, koji bi bio neka vrsta protuteže nacionalnim partijama. „Jer, četveronožac je uvijek stabilniji od tronošca“, kaže Cero.