Tužilac na strani nepravde

Piše: Amra Varatanović

Jedina istina koju je izrekao tužilac Vlado Mišković je da je on tužilac 40 godina, a sve drugo je laž, kazao je advokat Ifet Feraget nakon što je na Vrhovnom sudu FBiH održano ročište po žalbi Tužilaštva Kantona Sarajevo u slučaju Dženan Memić. Odluka bi trebala biti poznata do polovine maja.

Tužilaštvo KS uputilo je žalbu Vrhovnom sudu FBiH tražeći da se ukine prvostepena oslobađajuća presuda i vrati sudu na ponovno odlučivanje.

Tužilac Mišković bio je jedan od tužilaca koji je vršio kontrolu zakonitosti rada Kantonalnog tužilaštva u slučaju Memić, a sada zastupa žalbu tog tužilaštva pred Vrhovnim sudom FBiH u istom slučaju. Ako i nema zakonske prepreke, onda nije moralno to što Mišković nije zatražio svoje izuzeće iz ovog predmeta.

Drugi razlog zbog kojeg je Mišković trebao tražiti svoje izuzeće pred Vrhovnim sudom FBiH je i krivična prijava koja je protiv njega podnesena u oktobru 2018. godine Tužilaštvu BiH, i to zbog sumnje da je umiješan u podizanje montirane optužnice protiv Ljube i Bekrije Seferovića za saobraćajnu nesreću. Osim Miškovića prijava je podnesena i protiv još dva federalna tužioca Tihomira Jurke i Hajrije Hadžiomerović-Muftić.

Mišković je pred Sudskim vijećem Vrhovnog suda FBiH bio i tužitelj i advokat i sudija. Potpuno negirajući presudu Kantonalnog suda u Sarajevu u slučaju Memić pred Vrhovnim sudom FBiH je iznosio nove informacije o samom slučaju: stradalom Dženanu Memiću, jedinoj svjedokinji događaja kad je Memić stradao 8. februara 2016. godine Alisi Mutap, drugim svjedocima koji su davali svoj iskaz tokom sudskog procesa, optuženom Ljubi Seferoviću..., iako se ništa od toga nije poklapalo s onim što se čulo tokom skoro dvogodišnjeg sudskog procesa koji se vodio pred Kantonalnim sudom u Sarajevu.

Mišković je iznoseći žalbu pred Sudskim vijećem branio i nalaze vještaka Tužilaštva KS, a koje je sud odbacio kao netačne, površne i paušalne. Takav slučaj je sa nalazom vještaka saobraćajne struke Ševala Kovačevića koji je, pokazat će se, izmislio način kretanja Dženana Memića i Alise Mutap u noći kada je Memić stradao, scenario udara vozila u pješake kao i ponašanje samog Memića. Sud je u potpunosti odbacio takav nalaz jer nije bilo nijednog dokaza da se uopšte dogodila saobraćajna nesreća.

Mišković je od Sudskog vijeća skoro pa zahtijevao da pobije presudu Kantonalnog suda u Sarajevu pozivajući se na „trostruko priznanje“ Ljube Seferovića iako on nikada nije svjedočio pred Sudskim vijećem Kantonalnog suda u Sarajevu. Sud nije prihvatilo ni snimak rekonstrukcije događaja u Velikoj aleji od 13. na 14. juni 2016. godine jer je tužilac Sead Kreštalica ispitivao osumnjičenog Ljubu Seferovića tokom rekonstrukcije i navodio ga na priznanje.

„Prilikom obavljanja ove procesne radnje tužilac je potpuno izgubio iz vida da se rekonstrukcija događaja ne vrši radi ispitivanja optuženog kako je to postupljeno u konkretnom slučaju. Nadalje sud je utvrdio da je prilikom ispitivanja optuženog Seferovića tužilac istog navodio na odgovore na način da mu je više puta postavio pitanje 'gdje se nalazi pješak' na šta mu je optuženi odgovarao da ne zna, da se ne sjeća, gdje je tužilac nastavljao da insistira da mu se pokaže preciznije mjesto i navodi ga na mjesto na terenu gdje se vidi označeno žutim strelicama tragovi koji su pronađeni prilikom uviđaja“, navodi se u pisanom otpravku presude Kantonalnog suda u Sarajevu u slučaju Memić.
Sud navodi dalje da prilikom rekonstrukcije tužilac na isti način postupa i sa svjedokinjom Alisom Mutap.

„Svjedokinja objašnjava gdje su se nalazili nastradali Memić i ona, gdje ona uporno ponavlja da joj je jedino kontejner orijentir, da se ne sjeća ničega drugog, na šta joj tužilac govori: „Ne razumijem, Dženan bio ovdje, ili da ste pokušali preći možda cestu na onu stranu, možda vi krenuli tamo, on za vama, nekako, nešto, s obzirom na ove tragove koji su nađeni, krv koja je nađena“, čime tužilac direktno sugeriše svjedoku da kaže nešto što ona ni jednog momenta nije spomenula, a vezano za pokrete nje i nastradlog, pokazujući svjedoku tragove gdje su pronađeni, što je u direktnoj surpotnosti sa članom 11. Zakona o krivičnom postupku FBiH u kojem je propisano da je zabranjeno od osumnjičenog, optuženog ili bilo koje druge osobe koja učestvuje u postupku iznuđivati priznanje ili kakvu drugu izjavu“, navodi se u presudi. Sud je tu rekonstrukciju proglasio nezakonitim dokazom. 

Ime tužioca Vlade Miškovića dovodi se u vezu i sa slučajem „Pogorelica“, koji se prije 13 godina vodio na Kantonalnom sudu u Sarajevu, i u kojem su prvostepeno oslobođeni optuženi iz tog predmeta. Žalbu na tu presudu uputio je Mišković kao federalni tužilac, iako to nije uobičajen pravni postupak. Vrhovni sud FBiH u januaru 2008. godine donosi drugostepenu oslobađajuću presudu čime je taj slučaj pravno okončan.

Tužilac Mišković zastupao je žalbu i Tužilaštva ZDK u slučaju protiv Šemsudina Mehmedovića i Nedžada Korajlića koje je 2005. godine Kantonalni sud u Zenici oslobodio optužbi da su iz skladišta MUP-a stanovnicima Zenice i Tešnja nezakonito podijelili oružje i opremu. Vrhovni sud FBiH 2007. godine donio je pravosnažnu oslobađajuću presudu i u tom slučaju.