Bećirović: Makron i Merkel svjesni odgovornosti za mir na Zapadnom Balkanu

BERLIN, (Patria) - Lideri zemalja Zapadnog Balkana okupit će se danas u Berlinu na samitu čiji su domaćini njemačka kancelarka Angela Merkel i francuski predsjednik Emmanuel Macron.

Na radnoj večeri očekuje se da će biti riječi o otvorenim pitanjima među zemljama Zapadnog Balkana, a najveća pažnja mogla bi biti posvećena odnosima Kosova i Srbije. 

Predsjedavajući Vijeća ministara BiH Denis Zvizdić izjavio je da će tokom sastanka tražiti da se definišu ugovori o granicama između Bosne i Hercegovine i Hrvatske odnosno granice između Bosne i Hercegovine i Srbije.

Direktor Međunarodnog instituta za bliskoistočne i balkanske studije (IFIMES) iz Ljubljane, Zijad Bećirović, izjavio je za agenciju Patria da su Francuska i Njemačka svjesne činjenice da će uskoro biti izbori u okviru europskih institucija, te da će te institucije početi raditi u pravom kapacitetu tek početkom naredne godine, zbog čega su, smatra Bećirović, Merkel i Makron i sazvali današnji sastanak sa liderima Zapadnog Balkana u Berlinu.

„Francuska i Njemačka imaju odgovornost prema stanju u regionu, jer bez stabilnosti mira na Zapadnom Balkanu nema stabilnosti ni unutar same Europske unije, koja je uzdrmana zbog unutrašnjih problema, ali i zbog migrantske krize koja je posljednjih nekoliko godina opteretila Europsku uniju, kao i odnose unutar same Unije“, rekao je Bećirović. On je dodao da su lideri zemalja Zapadnog Balkana pozvani u Berlin kako bi svi mogli slijediti dogovor koji će biti postignut između zvaničnog Beograda i zvanične Prištine, podcrtavajući kako taj dogovor zasigurno neće biti razgraničenje odnosno razmjena teritorija između te dvije zemlje. 

„Razmjena teritorije ne dolaze u obzir i u mnogi stabilnijim situacijama, a pogotovo sada kada je narušen mir i na Zapadnom Balkanu i u samoj Europi kao kontinentu“, rekao je Bećirović.

Beograd i Priština razgovaraju o mogućnosti razmjene teritorija između te dvije zemlje u skladu sa etničkom dominacijom, dok se velike zapadne sile tome protive, smatrajući da bi to izazvalo iste zahtjeve i u drugim dijelovima Zapadnog Balkana, na prvom mjestu u Bosni i Hercegovini.

Bećirović primjećuje da odnosi između Beograda i Prištine ne stvaraju napetost samo između te dvije zemlje, već stvaraju napetost i u Bosni i Hercegovini, što se, kako je rekao Bećirović, „može vidjeti i iz fašističkih, ksenofobičkih izjava Milorad Dodika, predsjedavajućeg Predsjedništva BiH“.

„Izjava da jedan narod mora živjeti u jednoj državi, pritome misleći na Srbe, su prevaziđene ideje. One su bile dobrim dijelom uzrokom rata u BiH devedesetih. Ni jedna narod ne može živjeti samo u jednoj državi“, rekao je Bećirović. 

On je podsjetio na nedavno istraživanje koje je pokazalo da se samo 20 država u svijetu smatraju monoetničkim državama, dok su sve ostale države multietničke.

„Bosna i Hercegovina je vrlo složena država po mnogim aspektima, ali ako postoji dobra volja i pravi lideri, Bosna i Hercegovina može postati jedna od najuspješnijih država“, rekao je Bećirović, ističući primjer Sjedinjenih Američkih Država, koja ne samo da funkcionira u svojoj različitosti, već je prva država u svijetu.

„Ili, primjer Sjeverne Makedonije, gdje živi više etničkih zajednica nego u samoj BiH, ali je pod vodstvom Zorana Zaeva ta zemlja krenula naprijed i postala lider euroatlantskih integracija u cijeloj regiji“, rekao je Bećirović.

On je dodao da se mir i stabilnost sigurno ne može postići na način kako to radi Milorad Dodik, koji, rekao je Bećović, poziva investitore da investiraju u Bosnu i Hercegovinu, dok na drugoj strani čini sve da investitori nemaju dobar ambijent za investiranje.

„Čak da bi došao do pape Franje, Dodik se koristio političko-kriminalnim vezama sa elementima korupcije“, rekao je Bećirović.

Sa njemačkom kancelarkom i francuskim predsjednikom u Berlinu će se sastati predsjedavajući Vijeća ministara BiH Denis Zvizdić, premijer Sjeverne Makedonije Zoran Zaev, premijer Albanije Edi Rama, predsjednik Srbije Aleksandar Vučić, predsjednik Kosova Hashim Thaci, kao i premijeri Kosova i Srbije Ramush Haradinaj i Ana Brnabić, predsjednik Crne Gore Milo Đukanović, premijeri Hrvatske i Slovenije, Andrej Plenković i Marjan Šarec, kao i predsjednik Evropske komisije Jean-Claude Juncker te šefica vanjske politike EU Federica Mogherini. 

Kosovski predsjednik Hasim Thaci najavio je da će zatražiti priznanje Kosova od BiH, dok je Vučić uoči odlaska u Berlin istakao kako pozicija Srbije nije laka te da će "biti usamljen u Berlinu".