Zakon o radu nije donio mnogo dobrog: U ime radnika ga pravili predstavnici javnog sektora

(Patria) - Građani Bosne i Hercegovine sutra slave 1. maj - Međunarodni praznika rada. Ovaj značajni praznik prvenstveno za radnike u BiH mnogi dočekuju radno. Svi u čestitkama priželjkuju što više novih radnih mjesta, bolji standard i socijalnu sigurnost radnicima i članovima njihovih porodica, ali u stvarnosti je daleko od toga.
 
Novi Zakon o radu u FBiH donesen je 2016. godine. Rađene su i izmjene, no, iako su najavljivani pozitivni efekti implementacije ovog Zakona, malo toga je čime se radnici mogu pohvaliti.

„Nakon tri godine od kada je donesen Zakon o radu u FBiH vrlo malo promjena nabolje možemo vidjeti na tržištu rada u FBiH“, kaže Mersiha Beširović, predsjednica Sindikata trgovine BiH (STBiH) u izjavi za Patriju.

Stav STBiH je i prije donošenja zakona bio da ono što Zakon propisuje i ono što radnici svakodnevno žive na svojim radnim mjestima u realnom sektoru je rijetko identično.

„U svjetlu priče o radu u dane praznika koje smo i prilikom donošenja ovog zakona isticali kao pitanje koje bi se trebalo naći u ovom zakonu kad već nemamo Zakon o praznicima u FBiH je po nama to najveća mana.

Dobro je što je mobing postao dio Zakona o radu u FBiH, a naša praksa pokazuje npr. da u protekle dvije godine zaista se smanjuje broj slučajeva mobinga u ovom sektoru trgovine i usluga“, napominje Beširović.

Ipak najveća mana, upozorava Beširović, je to što je Zakon dosta generalan, suštinske stvari od kojih žive radnici u relanom sektoru su ostavljene za kolektivno pregovaranje, a svima je poznato kako to funkcioniše u realnom sektoru.

„Zakon su u ime radnika pravili predstavnici javnog sektora i pravili su kompromise na račun svojih kolega i kolegca iz realnog sektora. Po meni to je suštinska mana ovog Zakona“, ističe Beširović.