Duratović: Dan bijelih traka nije početak stradanja Prijedorčana, zločini počinjeni i prije 31. maja

PRIJEDOR, (Patria) - Predsjednik Udruženja logoraša „Prijedor '92“ Mirsad Duratović apelirao je na medije, organizacije i pojedinice da Dan bijelih traka ne tretiraju kao dan početka zločina nad Bošnjacima i Hrvatima Prijedora 1992. godine. On je rekao da su zločini počinjeni i prije 31. maja. 

„Do 30/31. maja 1992. godine u Prijedoru je ubijeno skoro polovina od ukupnog broja ubijenih civila Bošnjaka i Hrvata. Tri Prijedorska logora (Omarska, Keraterm i Trnopolje) su već bili otvoreni i puni civila. Sa područja Hambarina i Kozarca protjerano je oko 12.000 Bošnjaka a njihova imovina opljačkana, porušena, svi politički predstavnici Bošnjaka i Hrvata uklonjeni sa svojih javnih pozicija, uhapšeni ili ubijeni, policajci Bošnjaci i Hrvati uklonjeni sa radnih mjesta...“, rekao je Duratović.

Zbog žrtava genocida iz Kozarca i Hambarina, zbog Jusufa Kučukovića - prvog ubijenog civila u Prijedoru prije 30/31. maja 1992. godine u Prijedoru - rekao je Duratović, tražim od vas da Dan bijelih traka ne spominjete kao Dan početka genocida nad Bošnjacima i Hrvatima u Prijedoru. 

„Na taj dan sjećamo se zločina počinjenih u Prijedoru i prije i poslije tog 31. maja“, rekao je Duratović za agenciju Patria.

Dan bijelih traka, 31. maj, simboličan je datum proglašen u znak sjećanja na više od 3.000 ubijenih stanovnika prijedorskog kraja. Obilježava se u Bosni i Hercegovini i brojnim evropskim gradovima.

Na taj dan, vlasti bosanskih Srba su 1992. godine naredile nesrpskom stanovništvu da nose bijele trake oko ruku, a na kuće i stanove da okače bijele čaršafe.

Ovako je glasio poziv upućen preko Radija Prijedor 31. maja 1992. godine:

"Građani srpske nacionalnosti, pridružite se svojoj vojsci i policiji u potjeri za ekstremistima. Ostali građani, muslimanske i hrvatske nacionalnosti, moraju na svoje kuće i stanove izvjesiti bijele zastave i na ruke staviti bijele trake. U protivnom, snosit će teške posljedice."

Međunarodni dan bijelih traka u Prijedoru se obilježava mirnom šetnjom kroz prijedorske ulice.

Prema podacima Udruženja "Prijedor '92“ , do sada je registrovano 3.176 Prijedorčana koji su ubijeni ili nestali tokom rata, uglavnom se radi o civilima, u najvećem broju Bošnjacima, zatim Hrvatima, dok su ubijeni i Romi, Albanaci kao i neki Srbi. Među žrtvama je bilo i 256 žena te 102 djece.