Zdravko Marijan za NAP: Prijedor je stratište Hrvata o kojima vlasti ne brinu

PRIJEDOR, (Patria) - Predstavnika hrvatskog naroda iz Federacije BiH nema na obilježavanjima stradanja Hrvata u Prijedoru i mi smo ostavljeni da sami brinemo o spomenicima stradalim Hrvatima.

Izjavio je to za agenciju Patria Zdravko Marijan, predsjednik Udruženja "Briševo".

"Nas faktički nije bilo do posljednjih četiri do pet godina, kada smo orgnizovali ovo udruženje kako bismo mogli obilježavati sjećanje na zločine da ne padnu u zaborav. Podigli smo to na neku razinu, ali to nije dovoljno. Ured za Hrvate izvan Hrvatske i neka ministarstva znaju za ta stradanja i podrže nas, ali tamo nema predstavnika Hrvata iz Federacije. Nema Dragana Čovića, a i Željko Komšić je bio jednom. Bio je to usputni obilazak na proputovanju. Nije bio na obljetnici, već su nakon obilaska Srebrenice, obišli mjesta gdje su stradali Srbi, a potom su se sjetili da ima i neko Briševo. Poslije toga niko osim ambasadora i biskupa nije dolazio", kaže Marijan. 

Prema podacima Udruženja "Prijedor '92“ , do sada je registrovano 3.176 Prijedorčana koji su ubijeni ili nestali tokom rata, uglavnom se radi o civilima, u najvećem broju Bošnjacima, zatim Hrvatima, dok su ubijeni i Romi, Albanaci kao i neki Srbi. Među žrtvama je bilo i 256 žena te 102 djece.

U Prijedoru je ubijeno više od 200 Hrvata, uglavnom civila. To je najveće stratište Hrvata na prostoru današnje Republike Srpske.

U petak će biti obilježen Dan bijelih traka, kao dan sjećanja na zločine koje su nad Prijedorčanima počinile 1992. godine srpske vlasti uz pomoć vojske i policije. 

Marijan kaže da su Hrvati Bosanske krajine, kao i Bošnjaci tog prostora, danas ostavljeni da se o sebi brinu sami. 

"Mi iz Udruženja 'Briševo' brinemo o putu, o masovnoj grobnici gdje je ukopano 20 stradalih. Brinemo o crkvi i spomen ploči ubijenim. Spomenik je postavljen u crkvi, nije iznesen vani da se ne bi uvrijedile komšije Srbi, kaže predsjednik Udruženja "Briševo", objašnjavajući da će nakon posljednjeg incidenta u Briševu najvjerovatnije raditi na tome da se spomenik postavi izvan crkve.

"Postavio sam 21 ploču gdje su ljudi ubijeni u Briševu, a onda je neko došao i polupao tri ploče", kaže Marijan.

Dodaje da je Udruženje objavilo i knjigu "Briševački mučenici".

Marijan se žali na uslove s kojima se susreće kada ode da održi trag Hrvata na Briševačkom području, "jer uz loše puteve nema ni struje u tom prijedorskom selu".

Kaže da ne očekuje da će se u budućnosti nešto promijeniti.

"Odlazimo mi na te okrugle stolove, uglavnom u Banja Luku sa biskupom i potpredsjednikom RS Josipom Jerkovićem. Uvijek su tu neka obećanja, oni nas pitaju šta nam treba, mi kažemo i napravi se zapisnik, ali od toga ne bude ništa. Čak mislim da ni Hrvatskoj nije interes da se vratimo. Većina Hrvata iz Prijedora i Banja Luke smješteni su na rubnim područjima Hrvatske na granici s Bosnom. Ako bi se ti Hrvati i vratili u Bosnu, Hrvatskoj ostaje prazan teritorij i u nekim mogućim budućim ratovima to je za njih problem. Šta vrijedi držati zemlju ako nema stanovnika na njoj. Ja mislim da je to potajna politika", kaže Marijan za agenciju Patria.

Dan bijelih traka, 31. maj, koji se obilježava u petak, simboličan je datum proglašen u znak sjećanja na više od 3.000 ubijenih stanovnika prijedorskog kraja. Obilježava se u Bosni i Hercegovini i brojnim evropskim gradovima. Na taj dan, vlasti bosanskih Srba su 1992. godine naredile nesrpskom stanovništvu da nose bijele trake oko ruku, a na kuće i stanove da okače bijele čaršafe.