Dijelovi Starog Grada idealni za plasteničku proizvodnju, pčelarstvo i stočarstvo

SARAJEVO, (Patria) - Podsticaj poljoprivredne, plasteničke proizvodnje u općini Stari Grad jedan je od većih ciljeva ove lokalne zajednice koja na taj način nastoji pomoći građanima u osiguravanju vlastite egzistencije, ali i dati mogućnost zarade, te masovnije proizvodnje. U posljednjih deset godina u ovoj općini, koja je površinom najveća u Kantonu Sarajevo, 160 građana dobilo je plastenike i aktivno se bave plasteničkom proizvodnjom paprike, paradajza, mrkve, špinata, celera, patlidžana, karfiola.

Neki od njih razvili su plasteničku proizvodnju dovoljno za prodaju i zaradu od uzgojenog povrća, pa i za donacije Narodnoj kuhinji. Drugi su tek na početku ovakvog uzgoja povrća, ali imaju velika očekivanja.

Općinski načelnik Ibrahim Hadžibajrić obišao je dvije korisnice plastenika u Starom Gradu, na Vratniku i Faletićima, gdje se osim poljoprivredom bave i stočarstvom, te pčelarstvom i peradarstvom.

Negra Hasić je mlada majka dvomjesečnog dječaka i živi u zajedničkom domaćinstvu sa šest članova porodice. Početkom godine od Općine Stari Grad dobila je plastenik u kojem je zasadila paprike, paradajz i patlidžan. Njihovo imanje prostire se na 2,5 duluma zemlje, a ponosno su pokazali vrt zasijan salatom, lukom, graškom, krompirom, pa i sadnicama ruže. Ova vrijedna porodica ne razmišlja o odlasku iz ove zemlje ili drugoj vrsti posla iako su i ona i suprug fakultetski obrazovani, nego su odlučili da žive od svog rada. Zasad proizvode dovoljnu količinu povrća za potrebe porodice, ali u budućnosti ostavljaju mogućnost i za prodaju. Ranijih godina od Općine Stari Grad dobili su podsticaj za bavljenje pčelarstvom i ponosno ističu da su dosad uzimali iz košnica i do 50 kg meda.

„Naša porodica se poljoprivredom bavi dugi niz godina, a ja sam ovdje došla prije tri godine. Prije mjesec dana smo dobili plastenik od stotinu kvadrata i posadili smo paradajz, paprike, blitvu, patlidžan i to nam mnogo znači. Do proizvoda u plasteniku se mnogo brže i lakše dolazi i kvalitet je bolji nego od proizvoda posađenog i uzgojenog vani,“ ispričala je Negra.

„Naše domaćinstvo broji šest članova i ono što proizvedemo će nam biti i više nego dovoljno, a ostatak podijelimo rodbini i prijateljima. Nedavno sam postala majka pa se suprug sada više bavi plastenikom, ali ubrzo ću i ja“, kazala je i dodala da na imanju imaju i košnice sa pčelama, te kokoške koje snabdijevaju domaćinstvo dovoljnom količinom domaćih jaja.

Načelnik Općine Stari Grad Ibrahim Hadžibajrić ističe da često ovu općinu posmatraju kroz urbani dio i uže gradsko jezgro i mnogi ne vide njene potencijale izvan toga, a činjenica je da je oko 70% površine ove općine u padinskim dijelovima, pogodnim za bavljenje poljoprivredom i stočarstvom.

„Mi smo to prepoznali i već deset godina nudimo mogućnost građanima da se počnu baviti plasteničkom proizvodnjom. Do sada smo u te svrhe uložili preko 400.000 KM, a rezultati na terenu su vidljivi. Ozbiljnim radom ljudi mogu ne samo osigurati dovoljne količine za svoju porodicu, nego i za prodaju,“ kazao je Hadžibajrić.

„Općina će uvijek pomagati onima koji žele da se posvete radu na imanjima, a pored plastenika dajemo podsticaje za razvoj stočarstva, pčelarstva, peradarstva, a čak smo imali primjere i onih koji su napravili ribnjake na svojim imanjima i mi smo ih podržali,“ kazao je.

Jedna od onih koji već godinama uzgajaju povrće u plasteniku je i Šaćira Fočo na Faletićima. U njenom plasteniku povrće polako prispijeva, a svake godine dio uzgoja proda čime kupuje stočnu hranu i druge potrepštine jer Šaćira, pored plastenika, vodi brigu i o sedam krava i stadu ovaca. Prije devetnaest godina izgubila je muža i ostala sama sa troje djece, te se okrenula poljoprivredi i stočarstvu.

„Imala sam krave...a, kuću sam morala obnoviti i od općine Stari Grad sam tada dobila donaciju, a dobila sam i plastenik. Kasnije sam napravila štalu. Sad imam sedam krava, oko 80 ovaca i 15 kurbana. Prodajem mlijeko, nosim svojim kupcima na vrata, a i komšiluku,“ ispričala je Šaćira.

„U plasteniku imam paradajz, paprike, salatu, zelje, a posadila sam i jagode da vidim kako i to ide. Nešto se proda, podijeli, odnesem Tetki u Narodnu kuhinju... U plasteniku povrće rodi baš dobro i ima svega, a razlika je ogromna u odnosu na kupovno.“

Ipak, Šaćira ističe da je sve manje onih koji se žele baviti ovim poslom.

„Omladina neće da se ovim bavi. Kad nekog zovnem da mi pomogne niko neće da radi ni za dobru dnevnicu. Radit se mora, a birat se ne treba. S 40 godina sam ostala udovica i ovo je moj život. Mora se raditi i živjeti,“završava svoju priču Šaćira.

Inače, kroz javni poziv koji se raspisuje svake godine definisano je da plastenike u Starom Gradu mogu dobiti mladi ljudi do 35 godina starosti, penzioneri, te nezaposleni demobilisani borci, ali je uslov i da imaju vlastito zemljište. Opredjeljenje ove lokalne zajednice je da i ubuduće podržava razvoj poljoprivrede, stočarstva i drugih grana u Starom Gradu.