Piše Armin Aljović
Reakcija predsjednika Visokog sudskog i tužilačkog vijeća Bosne i Hercegovine Milana Tegeltije na upozorenje međunarodne zajednice u BiH da niko ne smije biti iznad zakona, pa ni nosioci pravosudnih institucija, odmjeravanje je snaga predsjednika SNSD-a i predsjedavajućeg Predsjedništva BiH Milorada Dodika s jedne i Visokog predstavnika međunarodne zajednice u Bosni i Hercegovini s druge strane.
Predsjednik VSTV-a, krovne pravosudne institucije u BiH Milan Tegeltija našao se u centru pravosudnog skandala, nakon što je privrednik iz Velike Kladuše Nermin Alešević objavio snimak kako inspektoru Agencije za istrage i zaštitu BiH (SIPA) Marku Pandži daje novac, dok mu Pandža na snimku govori da će tim novcem „potkovati“ predsjednika VSTV-a Tegeltiju, kako bi on utjecao da Tužilaštvo Kantona Sarajevo što prije uzme u rad krivičnu prijavu koju je Alešević podnio protiv više lica iz BiH, računajući i visokorangirane političare.
Premda je snimak izazvao proteste građana kao i reakciju međunarodne zajednice, Tegeltija je odbio dati ostavku, dok je disciplinska komisija VSTV-a odbila provesti njegovu suspenziju.
OSCE, OHR, Ambasada SAD-a, Ambasada Ujedinjenog Kraljevstva, Ambasada Njemačke, Ambasada Nizozemske i Ambasada Španije uputili su zajedničku izjavu u kojoj su upozorili da "niko ne smije biti iznad zakona“, pozivajući sve relevantne institucije da ispitaju slučaj „Tegeltija“. U zajedničkoj izjavi je navedeno: „... propust u pridržavanju profesionalnih standarda zapravo ugrožava nezavisnost pravosuđa. Također podriva rad profesionalnih i moralnih sudija i tužilaca koji ispunjavaju ove visoke standarde...“
Iz ureda Visokog predstavnika u BiH Valentina Inzka ranije je saopćeno da je Visoki predstavnik iznenađen odlukom disciplinske komisije Visokog sudskog i tužilačkog vijeća koja je odbila primjenu odredaba Zakona o VSTV-u na jednog člana Vijeća. Ova odluka, ocijenio je Inzko, pruža u praksi nekažnjivost svim članovima Vijeća.
Tegeltija je na takve reakcije odgovorio da OHR i Valentin Inzko postupcima ugrožavaju „ne samo moja prava, nego i koncept vladavine prava u BiH“, dok je Tegeltijin advokat Asim Crnalić, također bivši član VSTV-a visokom predstavniku u BiH Valentinu Inzku poručio da on „nije ovlašten da se miješa u konkretan predmet, a posebno da sugeriše kako bi on trebalo da bude riješen“, prenio je Dnevni avaz.
Tegeltija se nije mogao usprotiviti predstavnicima međunarodne zajednice u BiH, a da prethodno nije dobio podršku od Milorada Dodika, kao predvodnika antievropske politike u Bosni i Hercegovini. Sam Dodik je, nakon što se Tegeltija našao u centru skandala prvi stao u njegovu zaštitu. „To je progon srpskih kadrova iz Sarajeva“, reagirao je Dodik, nakon što je objavljena sporna snimka. Suprotstavljanje Tegeltije OHR-u stoga se može promatrati i kao vrlo otvoreno odmjeravanje snaga između međunarodne zajednice u BiH s jedne i s druge strane Dodika i politike koju predvodi u BiH, dok je Tegeltija u cijelom slučaju samo sredstvo. Za Dodikovu politiku se opozicija kao i brojne domaće i međunarodne organizacije ne libe reći da je najkorumpiranija u regionu, poput Transparency International čiji su eksperti za javne nabavke otkrili brojne nepravilnosti u Republici Srpskoj povezane sa Dodikovim najbližim saradnicima.
Sumnja da je Tegeltijino pismo OHR-u zapravo odmjeravanje snage Milorada Dodika pojačana je nakon što je u odbranu Tegeltije svega nekoliko sati poslije stao i ruski ambasador u BiH Petar Ivancov, koji od ranije podržava Dodikove antievrpske stavove kada je u pitanju budućnost Bosne i Hercegovine. U saopćenju za javnost iz Ambasade Ruske Federacije navode da je OHR, „umjesto da podrži nezavisnost ovih institucija, odlučio da izvrši pritisak na organe vlasti suverene BiH putem bahatog miješanja u njihov rad i nametanja vlastitog viđenja kako da se riješi pitanje".
Procjene su da ukoliko Visoki predstavnik posustane pred "Dodikovom ljudima" u pravosuđu, antievropske snage u BiH dobit će novi zamah koji bi zemlju mogao odvesti u totalni haos.