Biskup Komarica: Potrebna nam je prava revolucija

SARAJEVO, (Patria) – Banjalučki biskup Franjo Komarica dobitnik je nagrade „Dr. Elemer Hantos“ za 2018. godinu koju mu je danas uručio predsjednik Centralnoevropske fondacije u sarajevskoj Vijećnici. Grad Sarajevo bio je organizator manifestacije, a zamjenik gradonačelnika Sarajeva Ivica Šarić kazao je da je nagrada stigla u prave ruke humanisti, intelektualcu koji za dobrobit svih katolika, a i svih ljude dobre volje bez obzira na naciju neumorno istrajava svih ovih godina na izgradnji mostova, povjerenja i razumijevanja među narodima.

„Kao istinski demokrata monsinjor Komarica je sav svoj duhovni i fizički potencijal usmjerio u širenje vjere, bolju i svjetliju budućnost u istinu i pravdu, u ideju multikulturalne i multikonfesionalnosti, vodeći se principima ljubavi, dobrote, solidarnosti, povratka i suživota na ovim našim prostorima“. 

Stefan Messmann iz Centralnoevropske fondacije kazao je da se nagrada „Dr. Elemer Hantos“ dodjeljuje za izvanredne uspjehe u promociji kooperacije između država ili naroda u srednjoj i istočnoj Evropi. Ovo je prvi put da je dodijeljena nekome iz Bosne i Hercegovine. 

„Biskup Komarica neumorno se trudio oko očuvanja mira u BiH, poticao brojne mirovne inicijative sa državnim i crkvenim prvacima kad je rat izbio u bivšoj Jugoslaviji, trudio se oko ponovne uspostave mira, po prestanku rata borio se za povratak svih prognanih na svoja ognjišta i neumorno se zauzimao za dostavu humanitarne pomoći svim građanima BiH“, kazao je Messmann. 

Charles Epping, predsjednik Centralnoevropske fondacije čije je sjedište u Cirihu kazao je da biskup Komarica predstavlja ideale dr. Elemera Hantosa.

"Centralnoevropska fondacija pokušava da proširi razumijevanje dr. Elemera Hantoša i njehovih ideala, posebno u vremenima kada se među ljudima, političarima dižu zidovi. Dr. Hantoš je organizirao konferencije u Brnu, Budimpešti, Beču, Ženevi promovirajući ideju saradnje", kazao je Epping. 

Banjalučki biskup Franjo Komarica u svom obraćanju kazao je da nije teško prihvatiti činjenicu da „nam valja jedni s drugima i još mnogim drugim suputnicima dijeliti i radost i nadu i žalost i tjeskobu kako to naučava Katolička crkva“. Izrazio je zahvalnost što je BiH bila uvrštena u izbor za nagradu Dr. Elemer Hantos. 

„Priznajem da sam bio nemalo iznenađen kad sam dobio obavijest kad ste među brojnim brojnim plemenitim, neumornim, brojnim čovjekoljupcima naše zemlje izabrali moju malenkost. Ne smatram da sam ja išta posebno učinio da bi se meni osobno trebalo dodjeljivati ikakvo, a posebno ne ovakvo visoko priznanje“.

„Nama još živućim putnicima na zajedničkom brodu Gospodar i broda i mora i vjetra i sunca podario je još malo vremena da na djelu pokažemo svoju vjerodostojnost kao njegova ljubljena stvorenja i suradnici na zemlji da služimo čovjeku u svim njegovim dimenzijama i da se trudimo doprinositi onim ciljevima koji pospješuju zajedničko dobro cijelog našeg društva.“

Biskup Komarica kazao je da se mora dizati glas za zapostavljene, marginalizirane, obespravljene u našoj zemlji. 

„Nerijetki politički predstavnici zemlje ih preziru i konsenkventno zapostavljaju. Političko djelovanje za svoj cilj mora imati služenje čovjeku i društvenoj zajednici promičući i štiteći neprekidno njihova prava i ispunjavajući njihova opravdana očekivanja. Nijedan od normalnih ljudi izdat dokument ne može spriječiti da mi te sve jadne obespravljene i marginalizirane ljude ne gledamo kao svoju braću", kazao je Komarica. 

On je kazao da je mržnja veliki teret za svakoga, a da se zlo zaustavlja ljubavlju prema dobru. 

„Nepravdu zaustaviti i ukloniti samo ustrajnom ljubavlju prema pravdi, laž samo sa ustrajnom ljubavi prema istini. Ako mi naše narode i našu zemlju, a time i čovječanstvo želimo spasiti za sigurnu i čovjeka dostojnu i mirnu budućnost onda moramo založiti sve snage svoga uma i srca kako bismo svoje etničke, odnosno vjerske zajednice, svoje građansko društvo oslobodili od svake isljučivosti, svakoga antagonizma, svakog nedopustivog crtanja granica po ljudima, po obiteljima, po susjedstvima, po krajevima."

Biskup Komarica je kazao da se na ljude gleda kao na sredstvo koje se može iskoristiti za sebične interese, a ne kao cilj svoga rada i služenje drugima.

„Ništa ne može biti zlobnije nego svjestan pokušaj jednom čovjeku slomiti, uništiti volju da bude čovjek i nezakonito mu uskratiti ono što čini njegovo ljudsko biće, njegovo ljudsko dostojanstvo. Žalosno je da dosadašnjim i sadašnjim vlastodršcima uspijeva da svojom propagandom svoju nehumanu praksu nametnu članovima svoje stranke ili naroda pa čak i svoje vjerske zajednice da i oni podupiru takvu praksu prema drugim narodima ili pripadnicima druge vjerske skupine."

On je kazao da se brojni problemi u BiH neće razriješiti sami od sebe. Nepravedne i zlobne strukture moći neće nestati samo pasivnim našim iščekivanjem, te da se zlo i nepravda moraju pobijediti borbom za istinu i pravdu. Kazao je da su na vlasti ostavljeni „oni zločinci koji su protjerali nedužne ljude“, a sada ih se nagovara da se vrate svojim krvnicima. 

„To je ismijavanje žrtve. Nagrađujete zločince a kažnjavate žrtve. U ime koje je to civilizacije, svakako ne u ime one evropske koju ja poznajem. Trebamo se zajednički i odlučno postavljati čvrste temelje za suživot po mjeri čovjeka u pravednosti, istini, slobodi i solidarnosti. Potreban nam je istinski zaokret prema pravim vrednotama jedna prava revolucija. Taj zaokret, ta revolucija mora biti čvrsto povezana sa cijelim čovječanstvom, a ne samo s jednim njegovim dijelom. Danas su više nego ranije ljudi svih nacija i rasa pozvani da žive jedni s drugima u dobrosusjedskim odnosima, da se takav način življenja širi diljem svih kontinenata. 

Kazao je da ne smijemo živjeti samoizolirano jedni pored drugih što je put ka samouništenju. 

„Nećemo moći preživjeti ako budemo nerazumno ustrajavali u svome uskogrudnnom nacionalističkom ili duhovnom separatizmu. U ovoj našoj zajedničkoj kući u kojoj stanujemo nužno je naše susjedstvo pretvoriti u bratstvo. Moram naučiti zajedno živjeti i tako poučiti i odgajati mlade generacije ili ćemo biti zajedno prisiljeni kao dragovoljno opredijeljeni glupaci kao istinski luđaci izumrijeti. Nitko ne može sam izoliran od drugih živjeti. 

On je postavio pitanje: „Kamo želiš Bosno i Hercegovino?“

„Pred svim stanovnicima ratom pogođene naše zemlje stoji zadaća sveobuhvatne ponovne izgradnje kako duhovne tako i materijalne. 

Kazao je kako je BiH u prošlosti bila prečesto zaboravljena i napuštena od država srednje i zapadne Evrope. 

„Bila je interesna zona velikih sila, a bojim se da smo i danas objekt a ne subjekt ravopravni partner za dotične sile. Evropskoj zajednici, a ni međunarodnoj zajednici ne bi smjelo biti svejedno da li i kada će se ostvariti nužna i trajna stabilnost ili će se i dalje dopuštati da kod nas vlada kontrolirani kaos umjesto pravne države kako su mi svojevremeno potvrdili najviši predstavnici Evropske unije“. 

Biskup Komarica je kazao da bi se ovdašnji političari trebali i prisliti da rade za sve građane svoje zemlje onako kako ovdašnji ljudi to i trebaju. 

„Građani imaju pravo da njihovi politički predstavnici, ma o kome se radilo, drže moralnih vrijednosti i načela. Ne traže da ih oni drže kao taoce svoga nepoštenja, korumpiranosti, ekskluzivnosti i egoizma, da im uništavaju ljubav i povjerenje prema rodnoj grudi i vlastitoj domovini. 

Svoje obraćanje završio je željom koju nikada do danas nije javno izrekao. 

„Kako se moje ovozemljasko putovanje na istom brodu zajedno sa drugim mojim suvremenicima primiče svojoj luci slobodan sam tu želju izreći pred vama. Želio bih da netko nad mojim grobom može s pravom reći Franjo Komarica je živio služeći Bogu i svojim bližnjima. Da netko mogne reći Franjo Komarica, biskup, je pokušao voljeti, da sam bio protiv rata i mržnje, protiv laži i nepravde, protiv zakona jačeg, protiv gaženja čovjeka i dostojanstva, protiv oduzimanja prava ikome na njegova od boga dobivena prava slobode, da netko mogne reći da se biskup Komarica trudio brisati suze ucviljenima i prezrenima, nabavljati kruh gladnima, praviti krov nad glavom beskućnicima, odijevati neodjevene, nabavljati lijekove i omogućavati liječenje bolesnima", kazao je između ostalog banjalučki biskup.