UN: Rigoroznost i neravnopravnost potiču mentalne bolesti

(Patria) – Rigoroznost, neravnopravnost i nezaposlenost imaju krajnje negativan uticaj na mentalno zdravlje, kazao je izaslanik UN-a za zdravlje, Dr. Dainius Pūras u ekskluzivnom razgovoru s novinarima britanskog lista Guardian.

On tvrdi da bi se vlade trebale fokusirati upravo na ta pitanja ako žele izaći na kraj s naglim rastom broja psihičkih bolesti.

U razgovoru koji prethodi izvještaju koji će Dr. Puras predstaviti u ponedjeljak Ujedinjenim nacijama u Ženevi, on je istakao da bi poduzimanje mjera protiv neravnopravnosti i diskriminacije bilo znatno učinkovitije u pogledu suzbijanja psihičkih poremećaja nego što su to medikamenti (psihofarmaci) kao što je to bio slučaj zadnjih trideset godina.

Dr. Puras tvrdi da su finansijska kriza, politike koje dijele, neravnopravnost i društvena izoliranost izvršile krajnje negativan uticaj na mentalnu ravnotežu. 'Rigorozne mjere nisu doprinijele mentalnom zdravlju – ljudi se osjećaju nesigurno, anksiozno', tvrdi ovaj visoki zvaničnik UN-a.

On savjetuje da je najbolji način investiranja u mentalno zdravlje pojedinaca 'kroz stvaranje podržavajuće okoline u svim segmentima života, porodici, radnom mjestu. Potom, naravno, terapeutske usluge, ali koji se ne temelje na prekomjernom biomedicinskom modelu'.

Pūras smatra da je prevelik fokus na liječenju psihofarmacima bez razmišljanja o društvenim faktorima koji uzrokuju ili doprinose psihičkim bolestima. Upotreba psihotropskih lijekova za oboljenja, naročito antidepresanti, doživjela je enorman porast u zadnjih 20 godina.   

'Ljudi odlaze ljekarima koji propisuju lijekove, što nije adekvatan odgovor', tvrdi Pūras. Ako umjesto toga vlade država krenu rješavati pitanja poput siromaštva, diskriminacije i neravnopravnosti, 'može se očekivati poboljšanje mentalnog zdravlja'.

Statistika Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) otkriva da oko 970 miliona ljudi u svijetu boluje od neke vrste psihičkog oboljenja, dok je broj registriranih slučajeva depresije i anksioznosti porastao za oko 40% u zadnjih 30 godina.  

Guardian piše da je također u porastu prihvatanje mentalnog oboljenja, pa sve veći broj oboljelih traži stručnu pomoć koja je također u porastu u mnogim zemljama.

Stručnjaci su pritom uglavnom podijeljeni na one koji psihička oboljenja vide kao biološku i/ili neurološku disfunkciju koja se tretira lijekovima i psihoterapijom, i na one koji to posmatraju u psihosocijalnom kontekstu, kao negativnu posljedicu politika, siromaštva, neravnopravnosti, nesigurnosti u pogledu egzistencije.