(Patria) - Bosna može opstati samo ako se građani budu okupljali oko ideje Bosne, a nikako oko etničkih grupa u njoj.
Smatra to Sirađ Duhan, predsjednik Bosanskog akademskog društva u Austriji, komentarišući optužbe bivšeg reisu-l-uleme Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini Mustafe Cerića, koji je optužio bosanskohercegovačkog akademika Esada Durakovića da je nacionalno neosviješten, te da „nacionalnu neosviještenost nameće i drugima“.
Duraković je ranije kritikovao „Inicijativu o uspostavi javnih ustanova za bosanski jezik i bošnjačku književnost.“
Smatram da ova inicijativa nije ispravna sa stanovišta državotvornosti, rekao je Duraković. U samome tekstu, upozorio je, stoji kako su drugi narodi u BiH (Srbi i Hrvati) već osnovali takve institucije za svoje maternje jezike, što, prema Durakoviću, znači da Bošnjaci prihvaćaju logiku i strategiju 'etniciranja' ključnih institucija u BiH, a to je strategija koja vodi ka fragmentaciji BiH po nacionalnim kriterijima.
Analitičari ocjenjuju da se radi o dva koncepta mogućeg budućeg uređenja Bosne i Hercegovine - etnički koji zagovara Cerić i građanski, bosanski koji zagovara akademik Duraković.
Predsjednik Bosanskog akademskog društva u Austriji, koje ima status specijalnog promatrača u Ujedinjenim nacijama smatra da jačanje etničkih grupa u Bosni i Hercegovini o čemu govori Cerić odgovara upravo onim koji žele podijeliti Bosnu i Hercegovinu.
Teško je očekivati da se bosanski pravoslavci, bosanski katolici i drugi okupe oko ideje bošnjaštva, kaže Duhan, ali je, dodaje, itekako moguće i ljudi žele da se okupljaju oko ide bosanstva i Bosne.
"Muslimani su prije bili muslimani sa velikim 'M', a danas su muslimani sa velikim 'B', kaže je Duhan. Ocjenjuje da svakome trebao omogućiti da se izjašnjava kako želi, ali je, dodao je, evidentno da isticanje „bošnjaštva“ kao i isticane drugih etničkih pripadnosti nad idejom „bosanstvom“ zemlji ne može donijeti dobro.
Bosansko akademsko društva u Austriji osnovano je 1994. godine. Osnovali su ga akademski građani porijeklom iz Bosne. Prvi predsjednik društva bio je književnik i akademik Dževad Karahasan.