Primjena zakona od Sarajeva do Tuzle: Kakvu poruku šalje određivanje jemstva Mittalu i drugima

Piše: Amra Varatanović

Na Kantonalnom sudu u Tuzli danas je održano ročište o određivanju jemstva Pramodu Mittalu i njegova dva saučesnika koji su uhapšeni prije šest dana zbog organizovanog kriminala, zloupotrebe položaja i ovlasti u poslovanju na štetu lukavačkog GIKIL-a. Mittal je predsjednik Nadzornog odbora GIKIL-a, dok su uhapšeni Rajib Das, član odbora  i Paramesh Bhattachary, generalni direktor kompanije.

Tužilaštvo Tuzlanskog kantona tereti ih da su u periodu od 2006. do 2015. godine iz GIKIL-a izvukli 21 milion KM. Na današnjem ročištu zatraženo je jemstvo od tri miliona KM i osiguranje od 11 miliona eura kolika je šteta nanesena GIKIL-u.

Novac je izvlačen na različite načine, a istragom je obuhvaćen i raniji direktor Debashish Ganguly za kojim je raspisana potjernica nakon bijega iz BiH. Izvučeni novac završio je u kompaniji GSHL koja je u vlasništvu Mittala. Na kriminal su upozoravali i radnici lukavačkog GIKIL-a koji su pretrpjeli veliku štetu, nije im uplaćivan staž, plaće, a i dobavljači su ostali bez potraživanja. 

I nakon otvaranja likvidacijskog postupka, Mittal i drugi su nastavili sa nezakonitim izvačenjem novca. Ostalo je nejasno šta je sa periodom do 2006. godine s obzirom da je GSHL u lukavačku kompaniju ušao 2003. godine. 

Pravni stručnjaci za Patriju pojašnjavaju da je ovo specifičan slučaj da se odmah određuje jemstvo nakon samo tri dana od određivanja pritvora. 

Podsjećaju da je u slučaju Alije Delimustafića više puta usvajana žalba Tužilaštva KS na Vrhovnom sudu FBiH i to jer visina jemstva treba biti određena s obzirom na težinu krivičnog djela, osobne i porodične prilike optuženog i imovno stanje onoga ko daje jemstvo. Vrhovni sud je tražio i da osoba koja daje jemstvo dostavi dokaze o svom imovnom stanju, porijeklu imovine, vlasništvu i posjedu nad tom imovinom koja se daje kao jemstvo. Delimustafić je u pritvoru proveo 20 mjeseci nakon čega je njegov advokat zatražio da mu se odredi jemstvo. Do danas Delimustafić nije izašao iz pritvora, niti je suđenje počelo nakon skoro tri godine od akcije Pravda.

U slučaju Mittal i drugi, a s obzirom da se radi o stranim državljanima i mogućnosti da se ponovi slučaj Ganguly, trebali bi biti poštovani isti kriteriji kao u slučaju Delimustafić. Zanimljivo je da je Tužilaštvo Tuzlanskog kantona tako brzo pristalo na određivanje jemstva u slučaju gdje je evidentan višemilionski kriminal i šteta za BiH. 

Ukoliko ne budu traženi identični dokazi kao što je to slučaj u predmetu Delimustafić, onda je jasno da se pravosudni sistem i zakon primjenjuju različito od slučaja do slučaja. Time se sigurno ne šalje poruka da su svi građani jednaki pred zakonom.