Je li objavom plata uposlenih u preduzećima i institucijama KS prekršen Zakon o radu FBiH

Piše Rasim Belko

Početkom marta ove godine na snagu je stupila Odluka Vlade Kantona Sarajevo o registru zaposlenih u javnom sektoru na području KS. 

Odluka je promovisana kao jedan od vidova transparentnosti aktuelne Vlade KS. 

U Članu 5 Odluke navodi se da svi organi uprave i institucije u Registar unose (evidentiraju) podatke o zaposlenim licima: ime i prezime, naziv i sjedište organa uprave/institucije u kojem je lice zaposleno, naziv radnog mjesta, stručna sprema za radno mjesto, datum zasnivanja radnog odnosa, datum prestanka radnog odnosa, vremenski period na koji se zaključuje ugovor o radu na određeno vrijeme, osnovna plata. 

Prema ovom članu unos podataka vrši se na osnovu isprava o zaposlenom licu i ostale validne dokumentacije. Za objavu podataka poput plaće, prema ranijoj praksi, trebala bi saglasnost vlasnika podataka. 

Međutim, Agencija za zaštitu ličnih podataka BiH u Mišljenju o Registru, koje je zatražila JU “Služba za zapošljavanje Kantona Sarajevo“ KS kaže da u konkretnom slučaju nije potrebna saglasnost. 

Agencija u uvodu Mišljenja navodi: “Zakon o zaštiti ličnih podataka donesen je u cilju zaštite ljudskih prava i osnovnih sloboda svih lica na teritoriji Bosne i Hercegovine, naročito prava na privatnost i zaštitu podataka u pogledu obrade ličnih podataka koji se na njih odnose”.

Agencija pak dalje navodi: “Navedeni obim i vrste podataka, po svom karakteru ne predstavljaju podatke koji trebaju biti skriveni od javnosti, osim za radna mjesta koja po prirodi posla zahtijevaju tajnost takvih podataka u cilju zaštite integriteta posla i života izvršioca, kao što je na primjer radno mjesto u vezi sa istragom krivičnih djela i slično. Institucije, organi, ustanove, preduzeća i drugi subjekti javnog sektora, osnovani su u javnom interesu i njihov rad se zasniva na principu transparentnosti. U tom smislu, određene pojedinosti o zaposlenima u javnom sektoru podliježu većoj kontroli javnosti i isti ne mogu uživati zaštitu prava na privatnost u istoj mjeri kao zaposleni u privatnom sektoru”.
 
U Mišljenju se također navodi i da: “Iako zaposlenici mogu imati štetne posljedice zbog davanja njihovih podataka, iste ne mogu nadjačati javni interes u pogledu ostvarivanja principa transparentnosti rada subjekata javnog sektora kada je u pitanju zapošljavanje. Samim tim, saglasnost zaposlenih za objavljivanje podataka u vezi sa poslom koji obavljaju je irelevantna”.
  
I dok Vlada svoju odluku predstavlja kao primjer pozitivnih promjena, dio eksperata pak smatra da je objavom plaća uposlenih u javnim preduzećima prekršen Zakon o radu FBiH. 

Tačnije Član 30. Zakona o radu koji kaže: “Lični podaci radnika ne mogu se prikupljati, obrađivati, koristiti ili dostavljati trećim licima, osim ako je to određeno zakonom ili ako je to potrebno radi ostvarivanja prava i obaveza iz radnog odnosa”.

Zakonom o radu definisane su i kaznene odredbe za kršenje Člana 30. 

Član 171. kaže da će se novčanom kaznom od 1.000 KM do 3.000 KM, a u ponovljenom prekršaju novčanom kaznom od 5.000 KM do 10.000 KM kazniti za prekršaj poslodavac - pravno lice, ako: “prikuplja, obrađuje, koristi ili dostavlja trećim licima lične podatke o radniku (stav 10).

Na upit Patrije o ovom slučaju iz Agencije za zaštitu ličnih podataka objašnjavaju: “Kako bi vam bolje objasnili interes javnosti uzmite u obzir činjenicu da se plaće zaposlenih u javnom sektoru finansiraju iz javnog proračuna, odnosno od poreza koje plaćaju građani, tako da isti imaju pravo znati gdje je utrošen taj novac. Navedeno se odnosi na neto osnovice plaća u javnom sektoru. Prema tome, objavijivanje takvih podataka nije u suprotnosti sa Zakonom o zaštiti osobnih podataka, te samim tim navedenim zakonom se ne krše odredbe drugih zakona već se samo dopušta mogućnost objavijivanja spomenutih podataka”.

Na konstataciju da nisu objavljene plate svih uposlenika u organima i institucijama KS, a s druge strane Agencije za zaštitu ličnih podataka nije dala pozitivno mišljenje kada je zatražena provjera diploma u Sekretarijatu Parlamenta BiH. 

Iz Agencije za zaštitu ličnih podataka za Patriju kažu: “Napominjemo da Agencija nije zabranila provjeru diploma već je ukazala na činjenicu da takav postupak treba biti zakonit. Naime, dopušteno je provjeravanje diploma, ali treba osigurati zakonit postupak s obzirom na konkretne okolnosti, npr. u slučaju sumnje da je određena osoba krivotvorila diplomu potrebno je putem nadležnih tijela inicirati provjeru”. 

Pojašnjavaju da “u konkretnom slučaju Sekretarijata Parlamentarne skupstine BiH nisu bili poznati razlozi provjere diploma svih zaposlenih, te ističemo da je sa aspekta zakonitosti obrade osobnih podataka sporno generaliziranje. Kontrolor je obavezan da osobne podatke obrađuje samo u mjeri i obimu koji je neophodan za ispunjenje odredene svrhe - načelo proporcionalnosti. Osim toga, na ovakav način narušava se i ljudsko dostojanstvo zaposlenih, ako se svi stavljaju pod sumnju, o čemu bi bilo poželjno zatražiti mišljenje drugih institucija nadležnih za zaštitu ljudskih prava. Mišljenja smo, da je dovođenje pod sumnju svih javnih isprava, na ovakav način, štetno i za javni interes, jer se takvim postupanjem narušava pravna sigurnost”.

Nameće se zaključak da je u dvije po mnogo čemu slične situacije Agencija postupala po suprotnim osnovama. 

Naime, kako to da se u Kantonu Sarajevo moraju objaviti plate svih uposlenika i njihova imena, nije li to generaliziranje. Zašto se recimo ne objave funkcije i plate, bez imena uposlenika. 

S druge strane, za provjeru diploma u Agenciji kažu da bi takvim činom narušavalo ljudsko dostojanstvo, dok recimo objavljivanje plate higijeničara u nekoj instituciji ili organu KS ne narušava ljudsko dostojanstvo. 

U Sekretarijatu Parlamenta BiH uposleni se također finansiraju iz budžeta, dakle novcem građana.

Treba reći da niti u jednom propisu, pa ni u samoj Odluci Vlade KS o Registru ne spominje se da je svrha obrade podataka javni interes. 

U Članu 4- Odluke o uspostavi Registra navodi se da je svrha “uspostava transparentnog sistema upravljanja ljudskim resursima”. Dakle, nigdje se ne navodi da je svrha uvid u trošenje budžetskih sredstava.

Da bi se informacije o plati uposlenika objavile u skladu sa Zakonom o radu, neophodno je bilo donijeti zakonsko rješenje kojim bi to bilo dozvoljeno.

Dio direktora javnih institucija u KS ipak nisu dostavili plaće uposlenih, poput direktorice Kliničkog centra Univerziteta u Sarajevu Sebije Izetbegović. Vlada je u slučaju direktorice Izetbegović prekršila sopstvenu Odluku. U Odluci je navedeno da nepostupanje po odredbama ove Odluke predstavlja težu povredu službene dužnosti, odnosno težu povredu radne obaveze i kao takvo je osnov za pokretanje postupka utvrđivanja odgovornosti i poduzimanje mjera. Je li reakcija Vlade prema direktorici KCUS-a izostala zbog mogućnosti da bi Izetbegović mogla odgovoriti da je to kršenje Zakona o radu ili je stvar u nečem sasvim drugom?