(Patria) - Nove separatističke izjave Milorada Dodika zbog Deklaracije SDA podsjećaju na pakt nacionalista iz regiona u kome svak napada dejtonsko uređenje BiH kako bi prikrio sopstvenu krizu, ocijenjuju politički analitičari iz Srbije, objavio je Deutsche Welle u tekstu naslovljen sa ‘Tihi pakt nacionalista – Dejton se napada sa svih strana’.
Dodik je u subotu u Beograd došao sa predstavnicima opozicionih partija iz Republike Srpske, a neposredan povod bila je nedavno usvojena deklaracija SDA u kojoj se ističe da je dugoročni cilj te stranke da BiH bude "republika". SDA zamišlja tri nivoa vlasti – državni, regionalni i lokalni – dakle bez entiteta.
Nakon sastanka delegacije iz RS sa predsjednikom Srbije Aleksandrom Vučićem i premijerkom Anom Brnabić, Dodik je u izjavama za javnost – iako je, podsjeća DW, član Predsjedništva BiH – opet nagovještavao mogućnost otcijepljenja srpskog entiteta kao odgovor na deklaraciju SDA.
Dodik je ponovo povezivao pitanje statusa Kosova sa teritorijalnim integritetom BiH, kroz ideju da se Srbiji pripoje četiri sjeverne kosovske opštine ali i Republika Srpska, a govorio je i o naoružavanju…
Docent na beogradskom Fakultetu političkih nauka Dušan Spasojević kaže da je očigledno da ne postoji politička volja da se problemi rješavaju unutar Bosne i Hercegovine, jer aktuelnim liderima i u BiH i u regionu odgovara razvlačenje trenutnog stanja.
"To je model ponašanja elita u regionu: oni ne rješavaju probleme, već ih komplikuju. Riječ je o nekoj vrsti pakta između nacionalista u regionu koji na sličan način traje već dugo. O tome svjedoči i činjenica da gotovo nijedno pitanje iz devedesetih godina prošlog vijeka nije ozbiljnije riješeno", ocijenjuje Spasojević za DW.
Da li je Dodik pretjerao u izražavanju "brige" povodom Deklaracije SDA? To misli Dušan Janjić iz Foruma za etničke odnose koji ocijenjuje da Dodik pokušava da prikrije krizu u kojoj je njegov režim.
Vučićev poziv na smirenost Dušan Spasojević vidi kao konstantu na prvi pogled šizofrene politike Srpske napredne stranke
"Jasno je da njegova pozicija u samoj RS nije sigurna. On ni kao član Predsjedništva BiH vidljivo nema rezultate niti želi da ih ima na nivou zajedničke države. To je već ranije viđen mehanizam takozvane mobilizacije da bi se on izvukao iz krize“, kaže Janjić za DW.
Istoričar Milivoj Bešlin smatra da politički subjekti iz RS pitanja poput Deklaracije SDA treba da rješavaju u BiH, a ne da po odgovore dolaze u Beograd.
"S druge strane, Srbija nikako bi smjela da se poslije ratnog iskustva i iskustva genocida na ovako grub način miješa u unutrašnja pitanja BiH. A sve o čemu se pričalo na tom sastanku u Beogradu su isključivo unutrašnja pitanja BiH", kaže Bešlin za DW.
Bešlin je saglasan sa ocjenama da Dodik zapravo pokušava da prikrije probleme, pošto je, kako ocjenjuje, njegov entitet "bankrotirao, a kriminalni i autoritarni režim" u Banja Luci se urušava.
S druge strane, nakon subotnjeg sastanka u Beogradu čelnici opozicije iz RS davali su umjerenije izjave od Dodika i pozivali na smirivanje tenzija. Slično se ponašao i Aleksandar Vučić, koji je poručio da je "mir poteban kao hljeb nasušni" jer bi sve drugo značilo ekonomski krah za sve.
Na pitanje kako vidi Vučićevu ulogu na sastanku, Dušan Janjić kaže da upada u oči da je on ovaj put zajednički primio i Dodika i opoziciju iz RS, dok ih je ranije primao odvojeno.
"To je znak da Vučić ne želi da uđe duboko u te priče. Zagovaranje povezivanja pitanja Kosova i RS je dio Dodikove politike i nije novina. Obnova te priče nije ozbiljno tretirana ni na samom ovom sastanku. To nije realno i nije nikakvo rješenje da se od jednog problema prave četiri", kaže Janjić.
"Objektivno, to bi otvorilo probleme prekrajanja granica i to bi moglo da ide i do prekrajanja granica Srbije. Otuda ona kontra (predsjednika SDA) Bakira Izetbegovića sa Sandžakom. I sve to sve više tanji živce javnosti. Vrijeme je da se Dodiku kaže da s tim prestane. Ja sam tako i razumio Vučićev poziv na suzdržanost", navodi Janjić.