Hrvatska presudila AP Zapadnoj Bosni, je li vrijeme da se presudi Herceg Bosni i Republici Srpskoj?

Piše: Rasim Belko

Kriv je što je za vrijeme ratnog stanja u Republici Bosni i Hercegovini, dana 27. septembra 1993. godine, suprotno Ustavu RBiH, izvršio proglašenje tzv. Autonomne pokrajine Zapadna Bosna za područje bivšeg Okruga Bihać.

Dio je ovo presude osuđenom ratnom zločincu Fikretu Abdiću, koju je donio Županijski sud u Karlovcu, a potvrdio Vrhovni sud Hrvatske.

Bila je to jedna od tri paradržavne tvorevine u ratom zahvaćenoj Republici Bosni i Hercegovini.

Preteča paradržavnog djelovanja u priznatoj i nezavisnoj Bosni i Hercgovini bila je Zajednica hrvatskih općina Herceg Bosna, osnovana 12. novembra 1991. godine. Kasnije će ova zajednica prerasti u augustu 1993. godine u Republiku Herceg Bosnu. Dvije decenije i koju godinu poslije projekat Herceg Bosne i njegovo rukovodstvo bit će osuđeno za udruženi zločinački poduhvat.

Još jedna paradržavna tvorevina zločinačkog karaktera formirana je 9. januara  1992. godine kao Srpska Republika Bosna i Hercegovina, kasnije pretvorena u administrativnu jedinicu u BiH - entitet Republiku Srpsku.

Od tri paratvorevine i decenijama poslije kao paradržavna tvrorevina na sceni je HZHB, koju ne skrivajući podržavaju i lideri bosanskohercegovačkih Hrvata, ali i lideri Republike Hrvatske.

Paradoksalne situacije na Balkanu, naročito u političke svrhe, nisu rijetka pojava. Odnos Hrvatske prema Herceg Bosni je upravo takav.

Jer, hrvatsko pravosuđe presudilo je Abdićevoj paradržavnoj tvorevini kao proutuustavnom formatu u Bosni i Hercegovini. Kako onda objasniti da današnja hrvatska politika s onu stranu granice, koja pripada politici Evropske unije, podržava protuustavno djelovanje nasljednika UZP-ovaca, odnosno lidera HDZ-a BiH Dragana Čovića.

Jer Čović i danas slavi udruženi zločinački poduhvat HZ HB.

“Ono što danas jesmo kao politički narod, ono što jesmo kao HZ HB uz različite atribute koji se tome znaju pridodati šaljemo im poruku: ne bude li Hrvata kao konstitutivnog naroda, niti bi bilo niti će biti BiH”, ispalio je 18. novembra ove godine europejac i promicatelj evropskih vrijednosti Dragan Čović.

To je isti onaj Čović koji ovih dana pokušava isposlovati izbornu jedinicu Herceg-Bosnu, pa da s hercegovačkog kamenja promoviše evropske vrijednosti Jadranka Prlića, Brune Stojića, Milivoja Petkovića, Valentina Ćorića, Berislava Pušića i Slobodana Praljka.

To je valjda put kojim Hrvati žele voditi Bosnu i Hercegovinu ka evropskim integracijama. Samo, taj put, kako ga Čović zamišlja popločan je patnjom koji su preživjeli Bošnjaci i Srbi pod batinama evropskih vrijednosti.

Presudom u Hagu obuhvaćena je i Hrvatska, pa valjda zbog toga eurozastupnica Željana Zovko slavi Herceg Bosnu. Ništa manje je ne slave ni Andrej Plenković ili Kolinda Grabar-Kitarović.

Ova potonja uz slavljenje udruženog zločinačkog poduhvata na bjelosvjetskim putešestvijama Bošnjake, koji su ponajviše na svojim leđima osjetili evropsku vrijednost HZ HB trpa u koš s ekstremnim islamom i terorizmom.

No vratimo se presudi Abdiću, koja nedvosmisleno opisuje AP Zapadnu Bosnu kao neustavnu tvorevinu.

Stoga se opravdano može postaviti pitanje šta ako danas, ne Bakir Izetbegović i njegova partija, nego neko ko ovu državu pokušava sačuvati, odluči tužiti i HZ HB i Republiku Srpsku.

Neko bi se trebao pozabaviti  tim pitanjem. Prvo da pravnici, oni stručni a ne po izboru SDA, na osnovu presude Suda u Karlovcu i drugih pravnih mogućnosti razmotre opcije. A potom da se intelektualci, pravnici i političari koji istinski vole ovu državu uključe u pokretanje procesa.

Jer ako je zločinačka AP proglašena protuustavnom tvorevinom, zašto i Herceg Bosna i Republika Srpska ne bi doživjeli isti epilog. Zločini su im primarna poveznica.

Zasigurno bi to bio istinski pokušaj čišćenja Bosne i Hercegovine od zločinačkih pokreta. Ono što je još sigurnije, san Dragana Čovića o trećem entitetu, virtuelnom ili stvarnom, bio bi osuđen na propast.

Vrijedi probati...