Rizični povratak u 'sigurnu zonu': Sirijske izbjeglice se vraćaju kući uprkos opasnostima

(Patria) – Neke od sirijskih porodica koje su zadnjih pet godina provele u izbjeglištvu u susjednoj Turskoj, odlučile su se na povratak kući uprkos brojnim rizicima u 'sigurnoj zoni' na sirijskoj strani granice.

U razgovoru sa reporterima britanskog Guardiana, povratnik Ibrahim Hamad kaže da je sretan što je njegova kuća opstala usred teških borbi u pograničnom sirijskom gradu Tal Abyad.

U Hamadovom rodnom gradu sukobili su se sirijska opozicija, ISIL, kurdske snage koje podržavaju SAD, a sada Turska i njeni proksiji – sirijski pobunjenici.

- Odlučio sam se vratiti jer moja kuća nije uništena, još uvijek je tu namještaj koji nije ukraden, kaže Hamad (35) i dodaje: 'Pokušavam naći posao. Čuo sam da se uskoro otvaraju škole. Nadam se da će tako i biti jer moje dvoje djece idu u osnovnu školu i želim da nastave obrazovanje'.

Hamad i njegova porodica samo su jedna od rijetkih izbjegličkih porodica koje su se dobrovoljno vratile iz Sanliurfe u Turskoj. Monitori ljudskih prava smatraju da je tzv. sigurna zona koju je uz sirijsko-tursku granicu kreirao turski predsjednik Erdogan – sve samo ne sigurna.

Turski predsjednik je na Globalnom forumu o izbjeglicama u Ženevi u utorak izjavio da je 371.000 Sirijaca već odlučilo napustiti Tursku i smjestiti se u 'sigurnosnom pojasu' dugom 30 km na sirijskoj strani između gradova Ras al-Ayn i Tal Abyad. Erdogan također najavljuje skori povratak još 600.000.   

Međutim, najavljeni broj povratnika osporava Sara Kayyali iz organizacije koja vrši monitoring ljudskih prava, Human Rights Watch.

Ona tvrdi da još uvijek postoje mnoge prepreke sigurnom povratku Sirijaca, 'etnička dimenzija otežava verifikaciju broja povratnika', te napominje da je 'nekim ljudima dozvoljeno da se slobodno kreću, dok drugima nije'. Kayyali je također otkrila da se nastavlja nasilje prema civilnom stanovništvu kao što su provale u domove i pljačkanje, pa i hapšenja.  

Iako je primarni cilj turske ofanzive bio da udalji kurdske borce od sirijsko-turske granice, drugi, jednako važan cilj bio je kreirati 'sigurnu zonu' što bi omogućilo povratak 2 miliona izbjeglica u Siriju. Turska je primila ukupno 3,6 miliona sirijskih izbjeglica zbog čega se vlada našla pod velikim pritiskom javnosti zbog vlastitih ekonomskih problema poput visoke stope nezaposlenosti.

Međutim, najavljeni povratak velikog broja porodica na relativno mali prostor koji je sada pod turskom kontrolom, aktivisti za ljudska prava i lokalni Kurdi smatraju 'demografskim inžinjeringom' i 'etničkim čišćenjem', tvrdeći da sirijski pobunjenici silom izbacuju kurdske porodice iz kuća, i otimaju njihovu zemlju i imovinu, piše Guardian.

I dok se Turska savija pod pritiskom ogromnog broja izbjeglica, sirijske porodice su u velikoj dilemi u pogledu povratka zbog neizvjesnosti takvog poteza, ali svjesni da će do toga morati doći prije ili kasnije.

- Čak i ako se vratimo, dio Sirije koji kontrolira Turska je skup kao i sama Turska, a zarađivali bi sirijske plate, kaže za Guardian Milad, jedan od potencijalnih povratnika i dodaje da 'turska rezidentna karta vrijedi zlata. U najtežoj poziciji su oni koji su ilegalno ovdje ili još uvijek žive u kampovima. Oni se nemaju kome obratiti ukoliko ih Turska odluči izbaciti'.