Zakašnjele rasprave: "Tehničke greške" kojim se povećava Budžet za 100.000 KM

(Patria) - U Sarajevu se održava sjednica Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH. Godinu dana nakon konstituiranja ovog doma, tek se danas održava može se reći prva redovna radna sjednica. Na dnevnom redu Prijedlog zakona o budžetu institucija BiH i međunarodnih obaveza BiH za 2019. godinu, o čemu se trebalo raspravljati početkom, a ne krajem godine. 

No, zbog poznate donedavne blokade u radu Parlamenta BiH, budžet nije razmatran, a institucije i međunarodne obaveze finansirane su na osnovu odluke o privremenom finansiranju.

Očekuje se da će budžet biti i usvojen, sudeći barem po stavu poslanika i iz pozicije i opozicije, koji su ga jučer podržali na sjednici Komisije za finansije i budžet ovog doma.

Jasmin Emrić (A-SDA) kazao je da postavlja pitanje ima li svrhe bilo šta reći, ili utjecati.

“Sve je ovo prošlost, a teško mi je odlučiti o njoj kada se ne može ni sagledati. Imamo preporuke revizije i temeljite su, ali mi godinu nismo radili i imamo sada suočavanje s ovom situacijom koja se u ovom dijelu finansijske transparentnosti ne može ničim opravdati. Nema Parlamenta na svijetu koji na ovakav način usvaja ovakve dokumente”, kazao je Emrić.

On je pričao o navodnoj “tehničkoj greški” kojom se povećava Budžet za 100.000 KM Predsjedništvu BiH za zaposlenje 24 osobe u septembru 2019. godine.

Zastupnik A-SDA Jasmin Emrić kazao je da postoje nelogičnosti u Prijedlogu zakona o budžetu za 2019. godinu ističući da je Predsjedništvo BiH dostavilo zakonodavcima 31. jula 2019. godine prijedlog zakona, a nakon toga i 30. augusta 2019. godine "ažuriranu verziju".

Istakao je da ne postoji nikakav "ažurirani" zakon već da može postojati samo "prijedlog zakona". Kako kaže, Predsjedništvo BiH opravdalo je "ažuriranje" time da se u ranijem prijedlogu potkrala greška, odnosno da je umjesto "prijedloga" pisano "nacrt".

"Ipak ja sam išao pregledati brojke, pa sam vidio da se ne radi samo o tehničkim greškama. Tehnička greška nije da se dodaje još jedna institucija kojoj se povećava budžet, a riječ je o Predsjedništvu BiH. U ažuriranoj verziji navedeno je da im se povećava budžet za 100 hiljada KM za zapošljavanje 24 osobe u septembru. To nije tehnička greška", rekao je Emrić.

Dragan Mektić (SDS) kazao je da su ovoj teškoj situaciji, jer je Parlamenat bio blokiran.

“Šta je svrha ovog Budžeta i njegovo usvajanje. Ja sam na Ustavnopravnoj komisiji pokušao postaviti ovo pitanje i rečeno mi je da to nije pitanje ustavnopravnog osnova. Kakva je svrha donošenje ovakvog dokumenta i šta će on značiti, hoće li biti usvojen do kraja godine, objavljen u Službenom listu”, kazao je Mektić, ističući da je određeni broj zastupnika blokirao rad uredno primali na desetine hiljada KM.

Nermin Nikšić (SDP) smatra da Vijeće ministara nije odgovorno što Parlament nije radio.

Zukan Helez (SDP) skrenuo je pažnju na činjenicu da se mnogo troši na vozni park.

“Ovo se odnosi na sve vlade. Moramo učiniti sve da se to smanji, kao i stimulacije zaposlenih. Ponavljaju se imena i ne mogu se oteti utisku da su to neki stranački ljudi. Iz zemlje je otišlo 100.000 mladih i obrazovanih. Da smo taj novac dali njima ti su se ljudi mogli angažirati”, kazao je Helez.

Poslanici će se izjašnjavati i o Prijedlogu zakona o osiguranju depozita u bankama BiH čiji je predlagač Vijeće ministara BiH. 

Zastupnica PDP-a Mira Pekić rekla je kako se ovaj zakon dugo nalazi u proceduri te da je bio na dnevnom redu kada je usvajan Zakon o akcizama u BiH. Kako kaže, ovaj zakon je jedan od uslova Međunarodnog monetarnog fonda (MMF).

Ona je kazala da je ovom zakonu prethodila propast tri banke u bh. entitetu RS-a što je uzdrmalo finansijski sektor i entiteta, a i države Bosne i Hercegovine. 

Jedna od novina je da banke postaju članice sistema osiguranih depozita po automatizmu, saradnja između bankarskih regulator u BiH, odnosno agencija za bankarstvu.

"Jedna od glavnih stvari koja se uvodi je mogućnost restrukturiranje banaka za koje entitetski zakoni kažu da ispunjavaju uslove. To bi se sprovodilo iz fonda osiguranih depozita", kazala je Pekić.

Zastupnica Pekić rekla je da je u ovom zakonu dobro što se uvodi način restrukturiranja banaka, ali da nije jasno šta će se desiti s bankama koje ne ispune uslove za restrukturiranje u skladu s entitetskim zakonima.

Za riječ se javio i zastupnik HDZ-a BiH Nikola Lovrinović koji je ocijenio da je ovaj zakon imao nesreću pa da ne bude usvojen zajedno sa Zakonom o akcizama u BiH. On je rekao da predlaže zaključak koji se odnosi na rad i način odlučivanja upravnog odbora koji će biti formiran. 

Na dnevnom redu su, između ostalog, i zahtjev za razmatranje Prijedloga zakona o izmjeni Zakona o plaćama i naknadama u institucijama po hitnom postupku, zatim Prijedlog zakona o dopuni Zakona o lijekovima i medicinskim sredstvima po hitnom postupku te zahtjev za razmatranje Prijedloga zakona o izmjeni i dopunama Krivičnog zakona Bosne i Hercegovine po hitnom zakonodavnom postupku.

Nakon godinu blokade rada, poslanici će razmatrati i niz dokumenata koji se uglavnom odnose na finansiranje brojnih projekata, a za čiju je realizaciju sredstava neophodna saglasnost Parlamenta BiH.

Ratifikacijom tih sporazuma trebala bi biti deblokirana sredstva namijenjena za infrastrukturne projekte, iza kojih stoje međunarodne finansijske institucije.