Proglasiti katolički i pravoslavni Božić neradnim danima i za Univerzitet u Sarajevu

Piše: A. Varatanović

Od 2013. godine odlukom tadašnjeg ministra obrazovanja KS Damira Marjanovića u osnovnim i srednjim školama i katolički Božić i pravoslavni Božić, kao i ponedjeljak nakon Uskrsa i Vaskrsa proglašeni su nenastavnim danima. Takva praksa ostala je do danas pa tako nema nastave u osnovnim i srednjim školama u Sarajevu. 

Vjerski praznici nisu uređeni Zakonom o praznicima, pa će tako primjerice fakulteti u sklopu Univerziteta u Sarajevu raditi, a studenti i nastavnici koji obilježavaju katolički Božić imaju slobodne dane. 

Iako ni dva najveća muslimanska praznika – Ramazanski i Kurban bajram nisu tretirani Zakonom o praznicima, godinama unazad oni se doživljavaju kao neradni dani. Većina institucija ne radi, dok u pojedine na posao dolaze pripadnici katoličke ili pravoslavne vjeroispovijesti. Ni na fakultetima nema nastave prvog dana oba bajrama. 

Rektor Univerziteta u Sarajevu Rifat Škrijelj potvrdio je za Novinsku agenciju Patria da UNSA zagovara princip jednakopravnosti te da u skladu s tim se i omogućava studentima izostanak s nastave tokom dva Božića. Senat UNSA odobrio je dva slobodna dana studentima hrvatske nacionalnosti koji obilježavaju Badnji dan i Božić. 

Na pitanje da li je moguće proglasiti dane katoličkog i pravoslavnog Božića nenastavnim danima na UNSA-i s obzirom na veliki broj studenata i nastavnika koji obilježavaju te praznike, jer se i za bajramske praznike podrazumijeva da nema nastave, Škrijelj je kazao da postoji određena inicijativa koja je predložena Senatu UNSA.

„Postoji inicijativa da se spoje obilježavanje Božića i Nove godine ali da se slobodni dani narade“, kazao je Škrijelj navodeći da je Univerzitet posvećen pomirenju svjetovne i duhovne vrijednosti. 
On je također ukazao na problem sa Zakonom o praznicima koji ne tretira vjerske praznike.

Bez obzira što nema zakona koji reguliše vjerske praznike, na nivou Kantona Sarajevo bi barem trebalo zbog multietničnosti stanovništva, a posebno studenata i akademskog osoblja UNSA-e ujednačiti odnose prema vjerskim praznicima umjesto da to pravo neko ostvaruje u većoj ili manjoj mjeri. 

Zanimljivo je da je Studentski parlament UNSA na čijem je čelu bio Haris Zahiragić krajem 2016. godine podnio inicijativu Senatu UNSA da se studenti oslobode akademskih obaveza u vrijeme džuma namaza, ali ne i da se nenastavnim danima proglase dva Božića. 

Senat UNSA usvojio je nešto izmijenjenu inicijativu kojom se preporučuje organizacionim jedinicama Univerziteta u Sarajevu, da u pripremi akademskog kalendara, te drugih dokumenata koji uređuju plan i program, aktivnosti, izvođenje nastave i ispita, a uvažavajući pravo studenata i nastavnog osoblja islamske vjeroispovijesti koji studiraju, rade i djeluju pri Univerzitetu u Sarajevu, te drugih javnih događaja koji uključuju šire grupe studenata, a predstavljaju fakultativni ili obavezujući dio akademskog rada, usavršavanja i obrazovanja, vode računa da ne zakazuju akademske obaveze petkom i to: od 11:45 do 13:00 sati u vremenskom periodu zimskog računanja vremena, odnosno od 12:45 do 14:00 sati u vremenskom periodu ljetnog računanja vremena
Također, preporučuje se organizacionim jedinicama i nastavnom osoblju, da u slučaju zakazivanja obaveza u dane vikenda, vode računa o terminima centralnih sedmičnih molitvi pripadnika katoličke i pravoslavne vjeroispovjesti, kao i ostalih vjerskih zajednica – te da u tim terminima ne zakazuju akademske obaveze.

Inače, Zakonom o praznicima određeno je da su međunarodni praznici koji se slave u Federaciji Bosni i Hercegovini Nova godina, Prvi maj i Dan pobjede nad fašizmom (koji je radni dan). Zakonom o proglašenju 1. marta Danom nezavisnosti Bosne i Hercegovine (“Službeni list R BiH”, broj 9/95), određeno je da je 1. mart Dan nezavisnosti Bosne i Hercegovine praznik i na taj dan državni organi, poduzeća i druga pravna lica ne rade.

Zakonom o proglašenju 25. novembra Danom državnosti Bosne i Hercegovine (“Službeni list R BiH”, broj 9/95), određeno je da je 25. novembar Dan državnosti Bosne i Hercegovine i da na taj dan državni organi, poduzeća i druga pravna lica ne rade.

Zakonom o radu utvrđeno je pravo zaposlenika da odsustvuje sa posla četiri radna dana tokom jedne kalendarske godine radi zadovoljavanja njegovih vjerskih odnosno tradicijskih potreba, s tim da se odsustvo od dva dana koristi uz naknadu plaće – kao plaćeno odsustvo, a dva dana kao neplaćeno odsustvo.