Spas za BiH je u javno-privatnom partnerstvu i zabrani prodaje grunta

SARAJEVO, (Patria) - Najveći problem u jednoj od najljepših zemalja svijeta - Bosni i Hercegovini je što se oni koji je vode bave samo kreditima, dok im mladi i obrazovani odlaze na Zapad, kaže za Patriju Mehmed Polimac, generalni direktor međunarodne konsultantske kuće Polimac Company.

“Krediti nisu investicija ako nemaju jasno urađenu studiju ekonomske opravdanosti. U Austriji se ne bi moglo zadužiti za 500 miliona, a da se ne provede javna rasprava pa čak i referendum. Mi se zadužujemo dvije milijarde za termoelektranu, šest milijardi za autoput Sarajevo - Beograd, koji nam je apsolutno nepotreban”, poručuje Polimac. 

Napominje da imamo oko 600 miliona KM od akciza, a i dalje koristimo kredite dok nam sredstva stoje neraspoređena. 

“Siguran sam da oni koji vode ovu državu vole BiH. Neću reći da ne znaju raditi. Ali, ne znati, ne umjeti i ne htjeti, e tu postoji razlika. Pitanje je šta smo uradili za privlačenje stranih investicija. Mi imamo 11 različitih agencija, neke su državne, a neke nevladine i bave se promocijom stranih investicija. Međutim, osim trgovačkih centara ne vidim da je nešto investirano i urađeno za bolje stanje u BiH”, govori Polimac u razgovoru povodom afirmiranja javno-privatnog partnerstva u bh. društvu.

Polimac ističe da imamo mnogo resursa, da ih ne koristimo i da čak neke poput vode uvozimo. 

“Imamo i problem u tome da su najveći dužnici oni koji drže poluge vlasti, a to su javna preduzeća i neka se odgovorni sami prepoznaju. Meni često postavljaju pitanje u inostranstvu ima li u BiH korupcije. Ja im kažem da nemam, jer korupcija je visoko sofisticirana, ali ima kriminala iako su nam zakoni dobri. Mi imamo 14 milijardi kapitala na bankama, koje će nam još malo početi naplaćivati negativnu kamatu, a to ide prema Centralnim bankama. Evropska razvojna banka (EBRD) nam plasiraju kredite pod uslovima da je kamata 0,5 posto, a Euro Libor je 0,1 a može biti i četiri posto”, smatra Polimac.  

Ističe da su evropski zvaničnici lobirali za akcize kako bi njihove komercijalne banke mogle plasirati kredite. Te evropske banke, dodaje, posluju po domaćim zakonima, nama plasiraju izuzetno visoku kamatu, a deponentima daju od novca naših privrednika i dijaspore. 

Kao rješenje, Polimac predlaže da se odlukama u Parlamentu FBiH osnuje razvojno-komercijalna banka, kao zdrava konkurencija drugim bankama, a koja će garantovati kao država, kao što garantuje Svjetskoj banci i MMF-u. 

“Ako formiramo takvu banku, imali bi 5 do 6 milijardi KM. Ovdje je pitanje o iskorištavanju naših sredstava koje nam koriste drugi. Evo ponudit ću ja eksperte s kojima sarađujem da to urade. Često sjedim s našom dijasporom i odgovorno tvrdim da za dvije godine možemo privući više od 50 milijardi. Mi imamo izuzetno pametnih i sposobnih Bosanaca, spremnih da ulože i da zarade u BiH”, konstatuje Polimac.  

Ne očekuje da će svijet olako prihvatiti prijedlog za formiranje razvojno-komercijalne banke, ali takve banke postoje u svijetu, pa ne očekuje puno problema. 

Ključ je, dodaje, razvoj javno-privatnog partnerstva, jer nam zbog birokratskih problema investitori odustaju. Drugi problem je što olako trošimo resurse. 

“Imate Sloveniju koja je zabranila prodaju vodnih dobara. Mi smo peti po proizvodnji pitke vode, a uvozimo vodu. Ko nam je kriv. A ulažemo šest milijardi u autoput, a ni 10 krava tu neće proći. Turci ne dolaze što nas vole, oni ovdje uzimaju harač i nose. Ali, sa šest milijardi možemo biti vodeći u stočarstvu i voćarstvu i sve to izvoziti. Trebamo urediti zakonsku regulativu, educirati ljude koji ulaze u Parlament FBiH”, ističe Polimac i sam nudi da njegova kompanija dvoje mladih pošalje na obuku o javno-privatnom partnerstvu. 

“Mi sada imamo predavanja i seminare, neko pogleda film i sada treba da obučava o javno-privatnom partnerstvu. Hajmo izvući BiH, jer možemo doživjeti da će nam trbuhom za kruhom otići svo radno stanovništvo. Odlaze visoko situirani ljudi. Mi smo odlično uređena zemlja, samo to trebamo provoditi. Ljudi sad rade na jednoj termoelektrani, a ni kafeni mlin nisu napravili. Nisu ni otišli tamo, nego slažu termoelektrane kao lego kockice. Federacija mora donijeti zakon o javno-privatnom partnerstvu”, kaže Polimac.

Napominje da oko 20 milijardi stoji u našoj dijaspori.

“Naša dijaspora neće doći samo iz razloga što vole BiH. Moramo imati zakon o javno-privatnom partnerstvu, bez toga neće moći”, kaže Polimac i poručuje: “Zabranimo prodaju državne zemlje. Zemlja je jedini neobnovljivi resurs i grunt se ne smije prodavati. Prepišimo od Egipta koji je bio u procvatu. Oni nikada nisu prodali zemlju, davali su je u koncesiju. Jer vi ćete u Novom Gradu prodati Tibri, oni će napraviti zgrade i nema više te zemlje. Egipat je kazao dajemo zemlju investitorima na 99 godina, svi priključci komunalija su besplatni, a interes im je da ubiru poreze da se zapošljava i slično. I Kipar je tako uradio, doveo čovjeka koji je riješio američku recesiju. Na Kipru je riješio krizu tako što je upolovio poreze kako bi privukao investitore. Oporezovali su samo ono što se koristi”, ističe Polimac. 

Polimac navodi i dva primjera javno-privatnog partnerstva, koja nisu realizovana a koja najbolje pokazuju da se nešto mora promijeniti. 

Prvi je primjer rješavanja saobraćaja u stanju mirovanja. Tu bi se formiralo javno-privatna firma koja bi umjesto KJKP Rad vodila računa o parkingu. Parking bi se plaćao 10 KM u mjesnoj zajednici prebivališta, a u drugim gradovima 1 KM. Javni saobraćaj bi od 7 do 9 i od 15 do 17 bio besplatan a u centralnim zonama parking 5 do 10 KM. 

Drugi je primjer izgradnje 100 toplana na bio masu (koristile bi otpadnu sječku). Polimac pojašnjava da bi u slučaju realizacije ovog projekta, primjera radi u Bihaću grijanje bilo jeftinije 70 posto. Egzim banka i mađarska Elektroprivreda bile su spremne krenuti u projekat, ali bh. sistem nije spreman za javno-privatno partnerstvo.

“Sve je pitanje želje da se otklone birokratske ideje. Investitorima treba dvije godine da ishoduje dozvole. U Italiji, Austriji, Švicarskoj treba tri dana. Imaš uslove koji su napisani, kad ih ispuniš, predaš i završeno. Prepišimo dobra rješenja, jer imamo resurse kojima državu možemo izvući iz krize”, zaključuje Polimac u razgovoru za Patriju.