Sirijski inferno: Milioni raseljenih nezaštićenih civila bez hrane, podaci UN-a

(Patria) – Iako je na sjeverozapadu Sirije još uvijek na snazi prekid vatre, humanitarne agencije Ujedinjenih nacija u petak su po ko zna koji put upozorile na najsurovije uvjete u kojima živi stotine hiljade civila raseljenih usljed brutalnog rata koji je ušao u desetu godinu.  

Turska i Rusija koje podržavaju suprotne strane – sirijski režim i pobunjenike – koje se bore za pokrajinu Idlib, 6. marta su dogovorile prekid vatre. Susretu državnika dvije zemlje prethodila je pogibija 33 turska vojnika na sjeverozapadnom sirijskom ratištu, i to u zračnom napadu za koji se pretpostavlja da su izvele ruske snage.

U pokrajinama Idlib i Aleppo nalaze se milioni raseljenih lica iz drugih dijelova Sirije koje su u određenim fazama sukoba bile ratne zone.   

Jens Laerke iz Ureda za koordinaciju humanitarnih poslova UN-a (UN OCHA) kazao je novinarima u Ženevi da je ‘vrlo malo zaštite (za civile)’ i da je to ‘brutalna istina’.

Laerke tvrdi da je ‘sveukupna razina nasilja nešto niža’ kao i to da su zračni napadi zaustavljeni što je dovelo do manjeg pomjeranja stanovništva u blizini linije fronta, ali da to Idlib ‘ne čini sigurnijim mjestom’ jer se granatiranje nastavlja.

Prema podacima UN OCHA, oko milion civila je raseljeno od decembra prošle godine kada je sirijski režim intenzivirao napore da preuzme kontrolu nad zadnjim uporištem opozicije.

Oko 327.000 ljudi boravi u improviziranim kampovima i šatorima, dok 165.000 civila boravi u napola srušenim kućama ili zgradama.

Oko 366.000 raseljenih lica su primile druge porodice ili je unajmilo kuće, dok je oko 93.000 u kolektivnim skloništima, nekadašnjim školama i džamijama.

Laerke kaže da su se neki ljudi 'sklonili pod drveće'.

'Broj civila u Siriji bez hrane se povećao na 7,9 miliona, što je skok od 22% u samo godini dana', tvrdi glasnogovornica Svjetskog programa hrane Elisabeth Byrs.

Generalni sekretar UN-a apelirao je na strane u sirijskom konfliktu da zaustave borbe i postignu politički dogovor o tranziciji ka miru, što je također neophodno i kako bi se ugroženom stanovništvu dostavljala pomoć.

- Zaštita (civila) počinje sa onima koji vode borbe, a koji su dužni pridržavati se obaveza koje proističu iz međunarodnog prava – da uvijek zaštite civile od posljedica ratovanja. Upravo u tome je problem, zaključuje Jens Laerke.

(izvor podataka Reliefweb)