Piše: Amra Vrabac
Virus ne smije ući u zdravstvene ustanove, bila je ključna rečenica koju su danima ponavljali svi oni koji su uključeni u borbu protiv koronavirusa. Prvo takvo upozorenje stiglo je sa KCUS-a kada je 25. februara održana press konferencija na kojoj je istaknuto da nije pitanje da li će koronavirus doći u BiH, već kada. Samo desetak dana poslije 5. marta u BiH je potvrđen prvi slučaj. Danas BiH ima 358 potvrđenih slučajeva, devet smrtnih slučajeva, i sedamnaest izliječenih.
No, virus je ušao. Ne u jednu, ne u dvije, već u osam zdravstvenih ustanova. Kada se zaraze ljekari i medicinsko osoblje, direktno trpi zdravstveni sistem. U vrijeme kada se borimo protiv nevidljivog ali jakog neprijatelja, ovakve vijesti ne donose optimizam.
Uzimajući u obzir da se u izolaciju šalju i zaraženi i svi njihovi kontakti, već sada možemo govoriti o stotinama ljekara i drugog medicinskog i nemedicinskog osoblja koji su u ključnim trenucima izvan zdravstvenog sistema.
Prva bolnica u kojoj je detektovan virus je Sveučilišna bolnica Mostar. Više ljekara i medicinskog osoblja bilo je u izolaciji kao i pacijenti. Zbog zaraze koronavirusom porođajni odjel je prebačen u drugu mostarsku bolnicu „Safet Mujić“. Prvi pacijent koji je imao zarazu koronavirusom danas je preminuo u toj bolnici.
Druga zdravstvena ustanova je Opća bolnica Konjic gdje je u izolaciji glavni epidemiolog bolnice Armina Lazarević nakon što je njen suprug zaražen koronavirusom. Konjic je žarište koronavirusa nakon proslave 11. marta u konjičkom Igmanu i zabavi koja je uslijedila. Iako je od tada prošlo 20 dana broj testiranih je 100, a pozitivno je 26 osoba. Direktorica te bolnice Suzana Sokolović-Begić kazala je danas da je to izraziot mali broj testova, a da ih u Konjicu nije ni bilo unatoč takvoj situaciji.
Virus je detektovan u privatnoj zdravstvenoj ustanovi Medicinski institut Bayer u Tuzli gdje su osim medicinskog osoblja zaraženi i pacijenti koji su operisani, ali i oni koji su ranije bili tu te su virus prenijeli na druge zdravstvene ustanove. S obzirom na porodičnu povezanost zaposlenih u ovoj ustanovi i UKC Tuzla, ali i neodgovornog ponašanja pojedinih ljekara koji se kretali i kontaktirali s više desetina osoba, došlo je do širenja klastera koji obuhvata više stotina osoba. Samo je u jučerašnjem danu uzeto 50 uzoraka iz UKC Tuzla. Izvršena je preraspodjela preostalog kadra, s obzirom na broj osoblja koje je u izolaciji, ali postoji opravdan strah da će kriza tek nastati ukoliko se bude povećavao broj oboljelih. Trenutno je Tuzla najveće žarište.
Pacijent koji je ranije operisan u Tuzli hospitaliziran je u Kantonalnoj bolnici Zenica gdje je utvrđeno da ima koronavirus. Hitno je napravljena preraspodjela, a u izolaciji je 45 zaposlenika bolnice. Tek će biti testirani za nekoliko dana kako testovi ne bi bili lažno negativni. Poseban strah je za pacijente koji se liječe u bolnici.
Virus je potvrđen i kod doktora dobojske bolnice, dok se zaraza nije proširila na njegove kolege. Zaražen je i doktor u UKC Republike Srpske, a naknadno je virus utvrđen kod još dvoje kolega. Za sada nema straha da bi se zaraza mogla dalje širiti u bolnici.
Kada je riječ o Sarajevu, obje bolnice KCUS i Opća bolnica „Prim.dr. Abdulah Nakaš“ za sada su strogim kontrolama i trijažama pacijenta pri ulasku u bolnice izbjegli zarazu i rade punim kapacitetom odnosno shodno aktuelnoj situaciji.
No, u nekim drugim zdravstvenim ustanovama virus se ipak pojavio. Nakon smrtnog slučaja 52-godišnje A.K. kojoj je nakon smrti potvrđen koronavirus, zatvorena je ambulanta u Hrasnici, a u Domu zdravlja Ilidža u izolaciji je dvadesetak osoba koje su bile u kontaktu sa preminulom. Za sada nisu poznati detalji da li ima zaraženih. U KS postoji devet klastera, a pod zdravstvenim nadzorom je 1.880 osoba.
Direktor Zavoda za javno zdravstvo FBiH Davor Pehar kazao je danas da ukoliko se veći broj zdravstvenih radnika zarazi u jednoj ustanovi izrađeni su krizni planovi kako bi se moglo odgovoriti na takav izazov.
„Mogućnost upućivanja zdravstvenih radnika iz jedne u drugu ustanovu nije nemoguće“, kazao je Pehar.
Ukoliko se ne zaustavi širenje virusa na zdravstvene ustanove, BiH bi se mogla naći u velikoj krizi. Stoga pozivi iskusnih ljekara i struke o rezervnim timovima i "čistoj" bolnici ostaje kao hitni zadatak za nadležne.
Preporuke koje se odnose na davanje istinitih podataka, nošenje maske i držanje distance od metar i po i njihovo strogo pridržavanje trebalo bi da spriječi širenje zaraze barem kada je riječ o masovnoj pojavi.