Dr. Ler za NAP: Epidemiologe ubuduće moramo planski školovati, razloga za strah imamo

SARAJEVO, (Patria) - Epidemiolog dr. Željko Ler, inače nekadašnji direktor Zavoda za javno zdravstvo bh. entiteta Federacije BiH nesebično se stavio na raspolaganje Općoj bolnici “Prim. dr. Abdulah Nakaš”, a sve kao bismo se što efikasnije borili protiv pandemije koronavirusa i kako bi svojim znanjem i iskustvom olakšao zdravstvenom sistemu.

U intervjuu za Novinsku agenciju Patria govori o nevidljivom neprijatelju ljudi i najvećem izazovu u novijoj historiji čovječanstva.

Kao epidemiolog i čovjek iz struke kako biste ocijenili dosadašnje ponašanje Kriznih štabova?

Ler: Svaka krizna situacija zatekne vlast bilo koje zemlje manje-više nespremnu da se suoči sa novim i, do tada, nedoživljenim izazovom. A pandemija korona virusa je izazov bez presedana u novijoj povijesti čovječanstva! I u našoj zemlji je bilo potrebno određeno vrijeme za konsolidaciju Kriznih štabova i njihovo fokusiranje na osnovni cilj i zadatak: promptno planiranje i realizaciju protivepidemijskih mjera.

Sigurno je u početku bilo grešaka i nesnalaženja. Sada već Krizni štabovi, kako Federacije, tako i kantona, imaju profiliranu ulogu i mehanizme djelovanja. Mišljenja sam, međutim, da je Krizni štab Federacije morao biti sastavljen prvenstveno od stručnog tima iskusnih zdravstvenih profesionalaca (terenskih epidemiologa, virusologa, infektologa, anesteziologa, pulmologa, internista). Ostali članovi su trebali biti pripadnici službi i institucija, koji, prema resorima iz kojih dolaze, omogućavaju realizaciju mjera predloženih od strane stručnog tima (ekonomisti, pravnici, policajci, itd), uz predstavnike FUCZ kao moderatora cijelog procesa rada.

Imamo li razloga za strah i kako procjenjujete rast broja oboljelih u odnosu na druge zemlje, jesmo li uspjeli na vrijeme reagirati?

Ler: Razloga za strah imamo, jer smo suočeni sa novim virusom, nepredvidivog ponašanja, sa više mogućih puteva prenošenja i, po svemu sudeći, otpornog na vanjske uvjete. S druge strane, predložene protivepidemijske mjere imaju 'pukotina' nastalih njihovim nepotpunim i nedovoljnim provođenjem.

Vjerujem da smo pravovremeno reagirali i da još uvijek imamo tolerantan broj oboljelih. Uspjeli smo, za sada, izbjeći nagli skok broja zaraženih osoba i postići koliko-toliko razvučen tok epidemija u pojedinim žarištima, što je veoma značajno s aspekta kapacitiranosti zdravstvenog sistema. Da li će se takav trend nastaviti, zavisi od dužine trajanja mjera stroge izolacije, mjera zabrane okupljanja i socijalnog distanciranja. Ukoliko ih prerano ukinemo i relaksiramo građanstvo, imat ćemo drugi talas epidemije, 2 do 3 mjeseca nakon prvog, sa povećanim brojem zaraženih osoba koje trebaju bolnički tretman.

Epidemiologa je u BiH jako malo, čini se da niko nije vjerovao da se ovako nešto može desiti, kakvi su vaši savjeti?

Ler: Epidemiologija, kao i druge javno-zdravstvene discipline (Socijalna medicina sa organizacijom i ekonomikom zdravstva, Higijena i zdravstvena ekologija) nisu atraktivne specijalizacije za mlade kolege, koji se radije odlučuju za 'velike' poput hirurgije, interne medicine itd. Ovakve krizne situacije pokazuju koliko su nam zaista potrebni, te ih, ubuduće, moramo planski školovati.

U trenutnoj situaciji, predlažem aktiviranje svih navedenih javno-zdravstvenih kapaciteta, te brzu edukaciju ljekara opće prakse, za obavljanje osnovnih epidemioloških poslova, prvenstveno organizacije i praćenja protivepidemijskih mjera.

Neki tvrde da je koronavirus jača gripa, možete li nam stručno pojasniti razliku?

Ler: Istina je da je bolest izazvana aktuelnim koronavirusom veoma slična gripi. Osnovna je razlika što o koronavirusu znamo vrlo malo, a o uzročnicima gripe gotovo sve, te je možemo kontrolirati u svakoj novoj sezoni, zahvaljujući i vakcinaciji, pored drugih protivepidemijskih mjera.