Klub zastupnika DF u Predstavničkom domu FBiH podnio amandmane na "Korona zakon"

SARAJEVO, (Patria) - Nakon upućivanja prema Vladi Federacije Bosne i Hercegovine 16 mjera za koje smo smatrali da će ublažiti ekonomske posljedice uzrokovane vanrednom situacijom ali i činjenice da je Vlada u međuvremenu usvojila Zakon o ublažavanju negativnih ekonomskih posljedica, a smatrajući da je potrebno pojedine stavke bolje riješiti, posebno pitanje subvencioniranja kroz Zakon, pripremili smo Amandmane kroz koje želimo pomoći da se dođe do boljih rješenja, poručio je Klub zastupnika DF. a u Predstavničkom domu FBiH.

"Cilj i krajnji efekti Amandmana koje podnosimo u parlamentarnu proceduru na Zakon o ublažavanju ekonomskih efekata su: potaknuti krajnju potrošnju, održati likvidnost privrednih subjekata i fizičkih lica koja obavljaju registrovanu samostalnu djelatnost i koji su pozitivno poslovali u periodu prije krize, te očuvati radna mjesta uposlenika koji su imali potpisane ugovore na neodređeno vrijeme, kao i onih kojima nisu istekli ugovori na određeno vrijeme. Model subvencioniranja koji predlažemo kroz Amandmane, u kojima je između ostalog predviđeno da radnicima kojima je zabranjena djelatnost ili je zbog novonastalih okolnosti ugašena ili se održava u neznatnom kapacitetu, Vlada isplaćuje minimalne plaće i subvencionira doprinose u punom iznosu, će zasigurno dovesti do boljeg rješenja i za radnike i za poslodavce. Obzirom da u vladinom prijedlogu zakona nema ni procijenjenog broja poslovnih subjekata, a time ni
radnika čija je djelatnost obustavljena, ugrožena ili znatno smanjena, sačinili smo prijedlog subvencioniranja za svaku od navedenih kategorija podržavajući taj prijedlog konkretnim brojevima radnika u svakoj kategoriji", kaže se u saopćenju.

Za poslovne subjekte kojima se prema vladinom prijedlogu zakona subvencioniraju doprinosi u fiksnom iznosu od 244,85 KM predložili smo model subvencioniranja koji će iziskivati neznatno veća izdvajanja iz budžeta, odnosno Garancijskog fonda, ali će osigurati protok novca, te što je vrlo bitno i punjenje, a ne samo pražnjenje budžeta i fondova.

"Sve predložene  izmjene u odnosu na Vladin prijedlog dovode u konačnici do benefita u domenu krajnje potrošnje. Kroz naše prijedloge demotiviraju se poslodavci da otpuštaju radnike i upućuju ih na budžete Zavoda za zapošljavanje ali se i osigurava kontinuirano punjenje fondova kroz uplate poslovnih subjekata na ime nesubvencioniranog dijela doprinosa što za poslodavce nije veliki izdatak ali zbirno predstavlja respektabilan iznos. Mogući načini raspodjele uplate subvencioniranih iznosa na teret Vlade i poslodavaca predstavljene kroz naše Amandmane osigurat će pravilniju raspodjelu tereta krize. Osim problematiziranja modela subvencioniranja Amandmani koje ulažemo tiču se prava kategorija neprofitnih udruženja koji su ostali „nevidljivi“ u predloženom zakonu, zatim frekventnijeg izvještavanja Parlamenta o upravljanju Garancijskim fondom kao i konkretne podrške posebno ugroženoj grani turizma na način koji nije predviđen kroz Vladin tekst Zakona. Uz konstataciju da su se kroz mnogo članova Zakona uočile nejasnoće koje ne nude pojašnjenja ni kroz ponuđena obrazloženja u sklopu teksta Zakona jasno je da će biti neophodno izraditi veliki broj provedbenih akata i zbog ove činjenice razviti mehanizam transparentnog praćenja provedbe zakona posebno u svjetlu transparentnosti utroška sredstava kako iz budžeta tako i iz Garancijskog fonda u ovom vrlo teškom vremenu", kaže se u saopćenju.

AMANDMANI DF-a

Parlament Federacije Bosne i Hercegovine
Zastupnički dom Parlamenta F BiH
Klub zastupnika Demokratske fronte
Sarajevo,11.04.2020.godine

n/r Predsjedavajućem Zastupničkog doma,g-din Mirsad Zaimović
prema Vladi Federacije BIH
premijer,g-din Fadil Novalić

U skladu sa odredbama Poslovnika o radu Zastupničkog doma Parlamenta Federacije BiH
podnosimo Amandmane na Prijedlog Zakona o ublažavanju negativnih ekonomskih posljedica

Naglašavajući da ;

Cilj i krajnji efekti Zakona o ublažavanju negativnih ekonomskih posljedica trebali bi biti
pospješivanje krajnje potrošnje, zadržavanje likvidnosti poslovnih subjekata i samostalnih
djelatnika koji su pozitivno poslovali u periodu prije izbijanja krize, te očuvanje radnih mjesta
uposlenika koji su imali potpisane ugovore o radu na neodređeno vrijeme.
Predloženim zakonom ne ostvaruje se niti jedan od navedenih ciljeva.
Odredbe predloženog Zakona motiviraju poslodavce da radnike prijavljuju na minimalnu
plaću, da ih otpuštaju i upućuju na Zavod za zapošljavanje, indirektno devastiraju krajnju
potrošnju, a time i PDV koji je najsnažniji generator punjenja budžeta (PDV sa 61% učestvuje
u svim indirektnim porezima). Iz tog razloga Amandmani, koje ulažemo, svojim rješenjima
direktno utiču na otklanjanje navedenih loših strana prijedloga Zakona. Ukoliko Zakon ostane
u predloženoj formi, izvjesno je da će se u vrlo kratkom vremenskom periodu, koji se može
mjeriti i mjesecima, isprazniti svi fondovi, da će punjenje Budžeta biti dovedeno u pitanje, te
da će ekonomska kriza odnosno recesija, koja će uslijediti nakon pandemije Korona virusa,
Federaciju Bosne i Hercegovine dovesti u veoma tešku, takoreći neodrživu, finansijsku
situaciju.

Naprijed navedeni razlozi i prijedlozi, sa matematičkim proračunima (u nastavku teksta, sa
Tabelama u prilogu), su obrazloženi u svrhu podrške sljedećim amandmanima koje ulažemo
na predloženi „ZAKON O UBLAŽAVANJU NEGATIVNIH EKONOMSKIH POSLJEDICA“

AMANDMAN I

Član 2.
U članu 2.stav 1. taćka a) iza riječi „drugih finansijskih organizacija“ riječ „udruženja” ,se
briše a iza riječi „te“ dodaju se riječi „udruženja, izuzev udruženja koji su budžetski
korisnici“.

OBRAZLOŽENJE

Kako se odredbe predloženog Zakona ne primjenjuju na Udruženja građana i kako se
Udruženja svrstavaju u istu grupu sa javnim preduzećima,javnim institucijama,organima
uprave ,jedinicama lokalne samouorave i bankarskim i drugim finansijskim organizacijama a
kako Udruženja nisu budžetski korisnici za razliku od ostalih pravnih subjekata sa kojim su
poistovjećeni (izuzev Udruženja od posebnog interesa) ,ne crpe javna sredstva i nemaju
profitni motiv neophodno je da Vlada kroz odredbe Zakona uključi i tretman nevladinog
sektora.
Kroz mobilizacju fondova međunarodnih vladinih i nevladinih organizacija implementaciju
različitih projekata ,nevladin sektor( udruženja) ulijeva značajna sredstva u lokalnu
ekonomiju, dok uplatom poreza i doprinosa puni Budžet na svim nivoima vlasti.
Pandemijom su posebno pogođena udruženja koja pružaju različite socijalne servise
najranjivijim kategorijama stanovništva kao što su dnevni centri/skloništa/prihvatilišta za
djecu,žene,stara i iznemogla lica,lica sa invaliditetom i druge marginalizirane grupe,Radi se o
ustanovama koje u nedostatku državnih servisa isključivo pružaju udruženja.Postupajući po
naredbi Kriznog štaba Federacije BIH Udruženja koja pružaju socijalne usluge 18.03. 2020.
godine obustavili su svoj rad čime nije dovedeno u pitanje samo dalje pružanje usluge već i
finansijska održivost Udruženja.
Zbog projektog načina finansiranja Udruženja ,sredstva za implementaciju projekata od strane
donatorskih organizacija su zamrznuta do okončanja pandemije.
Za razliku od privatnog sektora Udruženja nemaju dobiti i ne raspolažu sa slobodnim
finansijskim sredstvima iz kojih bi mogli pokriti troškove svog poslovanja za vrijeme
pandemije korona virusom a koje uključuju i poreze i doprinose na plate svojih uposlenika
zbog čega su prisiljena otpustiti svoje radnike
Zbog svega obrazloženog smatramo da je neophodno mjerama za ublažavanje negativnih
posljedica,prvenstveno pravom na subvencioniranje doprinosa za obavezno osiguranje

svakog zaposlenog radnika ,utvrđeno članom 4. Zakona ,obuhvatiti Udruženja koja nisu
budžetski korisnici
Ovo je svakako prilika da Vlada Federacije a posebno federalno Ministarstvo rada i socijalne
politike da doznanja da razumije važnost podrške i pomoći koji nevladin sektor pruža
godinama najranjivijim kategorijama stanovništva sa fokusom na dnevne
centre//skloništa/prihvatilišta za djecu i žene,stara i iznemogla lica, lica sa invaliditetom i
druge marginalizirane skupine.
Bez razumjevanja za navedenu situaciju zabrinjavajući broj radnika će ostati bez posla a
ogroman broj najranjivijih kategorija stanovništva bez adekvatne podrške i pomoći, država
bez kvalitetnih socijjalnih servisa i nezanemarljivih prihoda

AMANDMAN II

Član 3.
Postojeći stav (2) postaje stav (3), a Dodaje se novi stav (2) koji glasi:
(2) Poslovni subjekti razvrstavaju se u sljedeće kategorije:
a.) Poslovni subjekti koji su otpustili svre radnike, bez obzira radi li se o radnicima
kojima je istekao ili onima kojima nije istekao ugovor o radu;
b.) Poslovni subjekti koji su otpustili preko 30% radnika kojima nije istekao ugovor
o radu;
c.) Poslovni subjekti kojima je odlukama Vlade ili Kriznih štabova na bilo kojem nivou
zabranjen rad;
d.) Poslovni subjekti koji zbog prirode djelatnosti, a u uslovima pandemije, nemaju
mogućnost da rade ili su im drastično smanjene mogućnosti za obavljanje
djelatnosti.
e.) Poslovni subjekti čija je djelatnost nije ugrožena ili je u manjoj mjeri ugrožena
poslovnim ambijentom uslovljenim pandemijom Korona virusa;
f.) Poslovni subjekti koji pored osnovne imaju jednu ili više primarnih djelatnosti

OBRAZLOŽENJE

Član 3. stav 2. je sve poslovne subjekte i samostalne djelatnosti svrstao u istu kategoriju.
Međutim, na osnovu ispoljenih konkretnih pokazatelja, evidentno je da postoje sljedeće
kategorije:
• Poslovni subjekti koji su otpustili sve radnike;
• Poslovni subjekti koji su otpustili dio radnika;
• Poslovni subjekti koji nisu otpuštali radnike.

Dalje, postoje poslovni subjekti i samostalne djelatnosti kojima su Vlada i KŠ zabranili rad
(hoteli, restorani, ugostiteljski objekti, frizerski saloni ...), zatim poslovni subjekti kojima nije
zabranjen rad, ali im proglašena pandemija potpuno ili djelimično onemogućava ili ograničava
rad (turističke agencije, administrativne i uslužne djelatnosti, pekare, prevozničke i
špediterske firme itd.) i, na kraju, postoje poslovni subjekti koji rade u istom obimu ili sa
neznatno smanjenim kapacitetima, kao i poslovni subjekti koji pored primarne imaju jednu ili
više sekundarnih djelatnosti.
Dakle, neodrživo je generalno rješenje po kojem je obračunska osnovica za subvencioniranje
doprinosa minimalna plaća. Poslodavci će, vođeni takvim zakonom, kao odgovor na isti,
masovno prijavljivati radnike na minimalne plaće, a to, kako je već prethodno navedeno, ima
pogubne posledice. Definisanim kategorijama poslovnih subjekata, a time i uposlenika istih
pravilnije i pravednije se definišu subvencioniranja plaća i doprinosa. Eliminiše se
„uravnilovka“ i pospješUje krajnja potrošnja, te održavaju novčani tokovi.

AMANDMAN III

Član 4.
Briše se stav (1) i dodaje se novi stav (1) koji glasi:
“Subvencioniranja minimalnih plaća i doprinosa za obavezna osiguranja iz propisa o
doprinosima vrše se u skladu sa odredbama ovog zakona iz sredstava Garancijskog fonda”.
Briše se stav (2) i dodaje se novi stav (2), koji glasi:
(a) Poslovni subjekti iz člana 2. tačka a), i člana 3. stav 2. ovog zakona imaju pravo na
subvencioniranje doprinosa u skladu sa ovim zakonom.
(b) Poslovni subjekti iz člana 3. stav 2. tačka a) mogu ostvariti pravo na
subvencioniranje, pod uslovom da uposlenike koje su otpustili nakon 01.03.2020.
godine, a koji su imali ugovore na neodređeno vrijeme ili kojima nisu istekli ugovori
na određeno vrijeme, ponovo prijave, a najkasnije u roku od 10 dana od dana
stupanja na snagu ovog Zakona. Način subvencioniranja propisan u tačkama d); e); i
f) ovog Člana.
(c) Poslovni subjekti iz člana 3. stav 2. tačka b) mogu ostvariti pravo na
subvencioniranje, pod uslovom da uposlenike koje su otpustili nakon 01.03.2020.
godine, a koji su imali ugovore na neodređeno vrijeme ili kojima nisu istekli ugovori
na određeno vrijeme, ponovo prijave, a najkasnije u roku od 10 dana od dana
stupanja na snagu ovog Zakona. Način subvencioniranja propisan u tačkama d); e); i
f) ovog Člana.
(d) Poslovni subjekti iz člana 3. stav 2 tačka c) ostvaruju pravo subvencioniranja neto
plaće do iznosa minimalne plaće u Federaciji BiH isplaćene u februaru 2020. godine,
te pravo na subvencioniranje zakonom propisanih pripadajućih doprinosa u visini
100% iznosa ekvivalentnog obračunatoj i isplaćenoj minimalnoj plaći u Federaciji BiH
za mjesec februar 2020.godine, počevši od plaće za april 2020. godine, te za svaki

naredni mjesec, uključujući i obračun i isplatu plaća i za mjesec nakon prestanka
stanja nesreće, za svakog zaposlenog radnika ponaosob. Vlada Federacije BiH će na
prijedlog Federalnog ministrstva finansija propisati način osiguranja sredstava za
isplatu minimalnih neto plaća i svih zakonom propisanih pripadajućih doprinosa.
(e) Poslovni subjekti iz člana 3. stav 2. tačka d) čiji jedan ili više indikatora koji pokazuju
uspješnost poslovanja (prihodi iz redovnog poslovanja/prihodi od prodaje roba i/ili
usluga, operativna dobit, poslovna dobit, te dobit ili gubitak prije i nakon
oporezivanja) u mjesecu za koji se vrši obračun, pokazuju pad od 70% ili više, a u
odnosu na referentni period iz tačke (f) ovog Stava Ovog Člana, ostvaruju pravo
subvencioniranja neto plaće do iznosa minimalne plaće u Federacji BiH isplaćene u
februaru 2020. godine, te pravo na subvencioniranje svih zakonom definisanih
pripadajućih doprinosa u visini 100% iznosa na obračunatu i isplaćenu minimalnu
plaću u Federaciji BiH, za mjesec februar 2020.godine, počevši od plaće za april 2020.
godine, te za svaki naredni mjesec, uključujući i obračun i isplatu plaća i za mjesec
nakon prestanka stanja nesreće, za svakog zaposlenog radnika ponaosob. Vlada
Federacije će na prijedlog Federalnog ministrstva finansija propisati način osiguranja
sredstava za isplatu minimalnih plaća.
(f) Poslovni subjekti koji nisu obuhvačeni tačkama (d) i (e) ovog stava, ostvaruju pravo
na subvencioniranje 70% doprinosa (penzijsko-invalidsko osiguranje; zdravstveno
osiguranje i osiguranje od nezaposlenosti) uplaćenih za svakog radnika počevši od
obračuna i isplate bruto plaće za april 2020. godine i svaki naredni mjesec,
uključujući i obračun i isplatu plaća i za mjesec nakon prestanka stanja nesreće.
Preostalih 30% (penzijsko-invalidsko osiguranje; zdravstveno osiguranje i osiguranje
od nezaposlenosti) uplaćuje poslodavac, a u skladu sa postojećim zakonom.
Doprinosi se obračunavaju na isplaćenu plaću koja ne može biti veća od plate
isplaćene za mart 2020. godine. Subvencioniranje dijela doprinosa iz ovog stava
ostvaruju poslovni subjekti koji ispunjavaju jedan od sljedeća tri uslova: da su u
mjesecu za koji se vrši obračun ostvarili 20% manji prihod od prodaje roba i/ili
usluga, od ostvarenog prihoda od prodaje roba i/ili usluga u istom mjesecu 2019.
godine; ili da su u mjesecu za koji se vrši obračun ostrvarili 20% manji prihod od
prodaje roba i/ili usluga, od prosjeka ostvarenog prihoda od prodaje roba i/ili usluga
u januaru i februaru 2020.godine; ili da su u mjesecu za koji se vrši obračun ostvarili
20% manji prihod od prodaje roba i/ili usluga, od prosjeka ostvarenog prihoda od
prodaje roba i/ili usluga u 2019.godini zbirno za sve mjesece.
(g) Poslovni subjekti koji imaju registrovano više djelatnosti, za svaku od registrovanih
djelatnosti pojedinačno dokazuju pravo na subvencioniranje iz tačke (f) ovog člana,
a u skladu sa tačkama b); c); d) i e) ovog Člana.
(h) Subvencionirane iznose na ime doprinosa iz tačaka (d); (e); i (f) vlada uplaćuje
direktno u Fondove, a subvencionirane minimalne plaće direktno poslovnim
subjektima.

OBRAZLOŽENJE

Član 4. stav 2. sadržava suštinu Zakona o ublažavanju negativnih ekonomskih posljedica
..Vladin prijedlog modela subvencioniranja dijela doprinosa u fiksnom iznosu od 244,85 km

preferira podjednaku raspodjelu tereta krize.Obzirom na činjenicu da sve djelatnosti i svi
poslovni subjekti nisu na isti način i u istoj mjeri izloženi negativnim uticajima aktuelne krize
,prihvatljiviji su modeli koji preferiraju pravednu ,a ne podjednaku raspodjelu tereta.Modeli
koji idu u smjeru jednakih intervencija prema svima u inferioran položaj stavljaju društveno
odgovorne poslovne subjekte,što ne bi smio biti slučaj .
Član 4. stav 2. U predloženoj formi, odnosno sadržaju motivira poslodavce da svojim
uposlenicima u periodu krize isplaćuju minimalne plate (mnogi će posegnuti za tom mjerom).
Međutim takvo postupanje, motivirano ovim Zakonom, devastira krajnju potrošnju, a time i
PDV koji je ključni generator punjenja Budžeta.
Član 4. stav 2. u predloženoj formi, odnosno sadržaju motivira poslodavce da (sporazumno ili
bez sporazuma) otpuštaju radnike i upućuju ih na Zavode za zapošljavanje, te na taj način
dodatno opterećuju budžete Zavoda, a indirektno i Budžet Federacije Bosne i Hercegovine.
Član 4. stav 2. Kao referentni period za obračun ostvarenog prometa uzet je prosjek
ostvarenog prometa u januaru i februaru 2020. godine, što je, zbog niza specifičnosti i
činjenice da je ogromna većina djelatnosti praktično sezonska djelatnost (odnosno da se na
različite načine poslovni rezultati ostvaruju u različitim periodima u toku jedne godine),
neodrživo. Rješenje koje je najbliže realnom je da se definišu tri mogućnosti, a da su poslovni
subjekti nužno ispunjavaju jednu od te tri. Mogućnosti su da referentni period bude kao u
vladinom prijedlogu prosjek januara i februara 2020. godine, prosjek kompletne 2019. godine
i treća mogućnost po kojoj je referentni period isti mjesec, za koji se radi obračun, iz 2019.
godine.

Matematički prikaz nužnosti izmjene stava 2. u Članu 4. Vladinog prijedloga zakona (Prilog
Tabela)
Uotrebljeni brojčani pokazatelji korišteni iz:
- Izvještaj o razvoju Federacije BiH 2018 /Federalni zavod za programiranje razvoja/
- Analiza poslovanja privrednih subjekata u F BiH 2018 /Federalni zavod za
programiranje razvoja/
- Socioekonomski pokazatelji po općinama u F BIH 2018 /Federalni zavod za
programiranje razvoja/
- Makroekonomski pokazatelji po kantonima 2018 /Federalnin zavod za programiranje
razvoja/
Vlada nije dala projekciju mogućeg broja poslovnih subjekata, odnosno radnika, koji bi uz
ispunjavanje uslova iz zakona, odnosno koji bi bili obuhvaćeni ovim zakonom.
Da bi matematički podržali prijedlog iz našeg Amandmana na člana 4. stav 2. vladinog
prijedloga zakona, koristili smo statističke podatke iz „Izvještaja o razvoju Federacije BiH“ koji
je sačinio Federalni zavod za programiranje razvoja. Prema razvrstanim područjima
djelatnosti (dakle,ne ubrajajući djelatnost zdravstva i socijalne zaštite, obrazovanje, javnu
upravu, policiju, trgovinu, proizvodnju el.energije, vodosnabdjevanje, informacije i

komunikacije, finansijsku djelatnost i osiguranje...), a u odnosu na posljednje podatke o broju
uposlenih u Federaciji, prije pandemije, može se sa približnom tačnošću utvrditi da se radi od
oko 200.000 ugroženih radnika (+ -10%).
Po kategorijama:
- Djelatnost poljoprivrede, šumarstva i ribolova približno 10.712 uposlenih
- Prerađivačka industrija 103.116 uposlenih
- Građevinarstvo 24.492 uposlena
- Prijevoz i skladištenje 23.608 uposlenih
- Hotelijerstvo i ugostiteljstvo 25.740 uposlenih
- Administrativne i uslužne djelatnosti 10.972 uposlena
- Umjetnost i zabava 9.932 uposlena
- Ostale usluge 9.400 zaposlenih
Prema vladinom prijedlogu modela subvencioniranja, na procjenjeni broj radnika koji će biti
obuhvaćeni subvencijama (200.000), a uz procjenu da je pola od tog broja (100.000 radnika)
prijavljeno na minimalnu plaću, a druga polovina (100.000 radnika) na stvarni iznos isplaćene
plaće (gdje je prosjek oko 700 KM po radniku), Vlada će na ime subvencioniranja doprinosa
(penzijsko-invalidsko osiguranje, zdravstveno osiguranje i osiguranje od nezaposlenosti) iz
budžeta, na mjesečnoj osnovi izdvajati 48.970 miliona KM (jer vlada predloženim zakonom
definiše fiksan iznos od 244,85 KM po radniku)
Poslodavci će na ime doprinosa za 200.000 radnika, od kojih je pola na minimalnoj plaći, a
pola na prosjeku od 700 KM, na mjesečnoj osnovi uplaćivati 21.248 miliona KM.
Pored navedenog poslodavac je u obavezi svim radnicima uplatiti porez na dohodak, vodnu
naknadu i naknadu za zapošljavanje invalidnih lica, što na mjesečnoj osnovi iznosi dodatnih
7.570 miliona KM.
Rekapitulacija vladinog prijedloga na procjenjeni broj radnika od kojih je pola na
minimalnoj plaći a druga polovina na prosjećnoj plaći od 700 KM
- Vlada iz budžeta izdvaja 48.970 miliona KM
- Poslodavci ukupno na ime doprinosa, poreza i naknada uplaćuju 28.817 miliona KM
- Razlika 20.151 milion KM, što predstavlja stvarni izdatak iz budžeta
Ukoliko izračun radimo pod pretpostavkom da je od ukupnog broja obuhvaćenih radnika
(200.000), njih 70.000 prijavljeno na minimalnu plaću, a 130.000 na prosječnu plaću od 700
KM, vlada će, obzirom na propisan fiksan iznos subvencija 244,85 KM iz Budžeta , na ime
subvencioniranja doprinosa izdvajati isti iznos 48.970 miliona KM.
Poslodavci će na ime doprinosa, poreza i naknada, prema pretpostavci da je 70.000 radnika
na minimalnoj plaći, a 130.000 na prosječnoj plaći koja iznosi 700 KM, na mjesečnom nivou
uplaćivati 38.474 miliona KM.
Rekapitulacija vladinog prijedloga na procjenjeni broj radnika od kojih je 70.000 na
minimalnoj plaći a 130.000 na prosječnoj plaći od 700 KM

- Vlada iz Budžeta izdvaja 48.970 miliona KM
- Poslodavci ukupno na ime doprinosa, poreza i naknada uplaćuju 35.859 miliona KM
- Razlika 13.111 milion KM, što predstavlja stvarni izdatak iz Budžeta
Prema našem prijedlogu Varijanta 1 (Prilog tabela)
Vlada subvencionira minimalne plaće i puni iznos doprinosa (penzijsko-invalidsko osiguranje,
zdravstveno osiguranje i osiguranje od nezaposlenosti) za 56.000 radnika (član 4.stav 2. tačke
d) i e) našeg Amandmana). Vlada subvencionira 70% doprinosa (penzijsko-invalidsko
osiguranje, zdravstveno osiguranje i osiguranje od nezaposlenosti) za 72.000 radnika koji su
na minimalnoj plaći i 72.000 radnika koji su na prosjećnoj plaći od 700 KM. Za te potrebe,
vlada iz budžeta izdvaja 72.390 miliona KM. Poslodavci na ime nesubvencioniranog dijela
doprinosa, te poreza i naknda za 72.000 radnika koji su na minimalnoj plaći, 72.000 radnika
koji su na prosjećnoj plaći, kao i 56.000 radnika kojima vlada subvencionira minimalne plaće i
doprinose u punom iznosu, na mjesečnoj osnovi uplaćuju 18.975 miliona KM.
Rekapitulacija našeg prijedloga na procjenjeni broj radnika od kojih je 72.000 na
minimalnoj plaći a 72.000 na prosječnoj plaći od 700 KM i 56.000 vlada subvencionira
minimalnu plaću i pun iznos doprinosa
- Vlada iz Budžeta izdvaja 72.390 miliona KM
- Poslodavci ukupno na ime doprinosa, poreza i naknada uplaćuju 18.957 miliona KM
Razlika 53.433 milion KM, što predstavlja stvarni izdatak iz Budžeta.

Prema našem prijedlogu Varijanta 2. (Prilog tabela)
Za 56.000 radnika vlada subvencionira minimalne plaće i doprinose u punom iznosu
(nepromjenjeno u odnosu na Varijantu 1)
50.000 radnika prima minimalnu plaću (U Varijanti 1 72.000). Vlada subvencionira doprinose
u iznosu 70% , poslodavac uplaćuje 30% doprinosa, te ukupne poreze i naknade
(nepromjenjeno u odnosu na Varijantu 1).
94.000 radnika prima prosječnu plaću u iznosu od 700 KM plaću (U Varijanti 1 72.000). Vlada
subvencionira doprinose u iznosu 70% , poslodavac uplaćuje 30% doprinosa, te ukupne
poreze i naknade (nepromjenjeno u odnosu na Varijantu 1).
Dakle, izmjenjena samo pretpostavka u vezi broja radnika koji primaju minimalnu plaću i broja
radnika koji prima prosječnu plaću.
Rekapitulacija našeg prijedloga na procjenjeni broj radnika od kojih je 50.000 na
minimalnoj plaći a 94.000 na prosječnoj plaći od 700 KM i 56.000 vlada subvencionira
minimalnu plaću i pun iznos doprinosa
- Vlada iz Budžeta izdvaja 75.422 miliona KM
- Poslodavci ukupno na ime doprinosa, poreza i naknada uplaćuju 20.257 miliona KM

Razlika 55.165 milion KM, što predstavlja stvarni izdatak iz budžeta.

Na osnovu ekzaktnih brojčanih pokazatelja evidentno je da, prema vladinom prijedlogu
modela subvencioniranja, poslodavci, na mjesečnom nivou, a na ime doprinosa, poreza i
naknada uplaćuju 28.817 miliona KM, odnosno 38.747 miliona KM (u zavisnosti od
procjenjenog broja radnika koji su prijavljeni na minimalnu plaću i broja radnika prijavljenih
na stvarni iznos plaće koji primaju, a koji se u prosjeku kreće oko 700 KM po radniku).
Prema našem prijedlogu subvencioniranja predloženom u ovom Amandmanu, u Varijanti 1,
poslodavci na mjesečnom nivou na ime doprinosa, poreza i naknada uplaćuje 18.957 miliona
KM, odnosno 20.237 miliona KM (u zavisnosti od procjenjenog broja radnika koji su prijavljeni
na minimalnu plaću i broja radnika prijavljenih na stvarni iznos plaće koji primaju, a koji se u
prosjeku kreće oko 700 KM po radniku), što je znatno manje u odnosu na vladin prijedlog
modela subvencioniranja. Tačnije za 9.86 miliona KM, odnosno 18.217 miliona KM.
Istovremeno, prema vladinom prijedlogu subvencije iz Budžeta, na mjesečnoj osnovi, iznose
48.970 miliona KM.
Prema našem prijedlogu, u Varijanti 1, vlada iz Budžeta izdvaja 72.390 miliona KM, a u
Varijanti 2. 75.422 miliona KM, što je za 23.420 miliona KM, odnosno 26.452 miliona KM (u
zavisnosti od procjenjenog broja radnika koji su prijavljeni na minimalnu plaću i broja radnika
prijavljenih na stvarni iznos plaće koji primaju, a koji se u prosjeku kreće oko 700 KM po
radniku) više nego u vladinom prijedlogu.
Rekapitulacija na procjenjeni period trajanja krize od 5 mjeseci, a pod pretpostavkom da se
ne uzima u obzir povrat sredstava u fondove (na ime uplata doprinosa, poreza i naknada od
strane poslodavaca).
- Finansijska sredstva, iz Budžeta,potrebna za vladin model subvencioniranja iznose oko
249.35 miliona KM.
- Finansijska sredstva, iz Budžeta, potrebna za model subvencioniranja u našem
prijedlogu Varijante 1 iznose oko 361.95 miliona KM
- Finansijska sredstva, iz Budžeta, potrebna za model subvencioniranja u našem
prijedlogu Varijante 2 iznose oko 377.11 miliona KM
- Dakle, razlika je 112.6 miliona KM, odnosno 127,76 miliona KM.
Ako se u obzir uzme i povrat u fondove po osnovu uplate doprinosa, poreza i naknada od
strane poslodavca:
- Finansijska sredstva, iz Budžeta, potrebna za vladin model subvencioniranja (u
varijanti da je 100.000 radnika na minimalnoj, a 100.000 na prosječnoj plaći od 700KM)
iznose oko 100.755 miliona KM, a u varijanti da je 70.000 na minimalnoj, a 13.000 na
prosječnoj plaći, taj iznos je 65.555 miliona KM
- Finansijska sredstva, iz Budžeta, potrebna za model subvencioniranja u našem
prijedlogu (u varijanti da je 100.000 radnika na minimalnoj, a 100.000 na prosječnoj

plaći od 700KM) iznose oko 267.165 miliona KM, a u varijanti da je 70.000 na
minimalnoj, a 13.000 na prosječnoj plaći, taj iznos je 275.825 miliona KM
Iz svega iznesenog evidentno je da vladin prijedlog preferira rješenje po kome teret krize
podnose privrednici. Vlada kroz svoj prijedlog zakona namjerava da u fondove i privredu na
procjenjeni period od 5 mjeseci ubrizga oko 250 miliona KM, što su apsolutno nedostatna
sredstva za ublažavanje posljedica ekonomske krize ovih razmjera.
Prema našem prijedlogu taj iznos je oko 362 miliona KM, odnosno oko 377 miliona KM (u
zavisnosti od procjenjenog broja radnika na minimalnoj i prosječnoj plaći)
Dakle, razlike na period od 5 mjeseci su relativno male, ali su benifiti prijedloga u našim
varijantama, u odnosu na vladin prijedlog daleko veći kako po radnike i poslovne subjekte,
tako i na krajnju potrošnju koja je ključna.
Benefiti prijedloga našeg Asmandmanu su:
1. Krajnju potrošnja se održava na minimalno potrebnom nivou i uzročno implicira
održavanje ili u znatno manjoj mjeri pad uplata po osnovu PDV
2. Demotivira poslodavce da otpuštaju radnike i upućuju ih na budžete Zavoda za
zapošljavanje
3. Osigurava i kontinuirano punjenje fondova kroz uplate Poslovnih subjekata na ime
nesubvencioniranog dijela doprinosa (pojedinačno za poslodavce nije veliki izdatak,
ali zbirno predstavlja, u postojećim uslovima, respektabilan iznos)
4. Osigurava pravilniju raspodjelu „tereta“ krize .

Finansijska sredstva potrebna za implementaciju našeg Amandmanaovog osiguravaju se iz:
EU (do ovog momenta), za ublažavanje ekonomskih posljedica koronavirusa u BiH, EU je
osigurala 73,5 miliona eura pomoći BiH (u odnosu pola Federacija BiH-pola RS ) to je oko 70
miliona KM za Federaciju BiH.
Najavljena pomoć MMF-a u iznosu od 330 miliona eura (uslijedit će nakon potpisivanja pisma
namjere) (u odnosu pola Federaciji-pola RS) je dodatnih 330 miliona KM.
Rebalansima Budžeta na svim niovima (u minimalnom iznosu ), moguće je osigurati oko 600
miliona KM.
Kreditno zaduženje (ako se kalkuliše sa minimalnim prihvatljivim iznosom kredita) 100
miliona.
Bez ikakvih dodatnih izvora finansiranja, kao i pomoći, to je više od 1,1 milijarda KM, što
uveliko prevazilazi procjenjene potrebe iz našeg prijedloga i relaksira vladu da prihvati naš
prijedlog, pa i uz pretpostavku produženja perioda krize (procjenjeni je 5 mjeseci) uz
evidentno postojanje prostora za donošenje još liberalnijih mjera i veće pomoći poslovnim
subjektima iz člana 2. pod a) ovog zakona.

Iz obrazloženog prijedloga da se zaključiti da izmjene stava 2. Člana 4. Vladinog prijedloga
Zakona, suštinski mijenja Zakon, te da su predložena rješenja neznatno „skuplja“, ali da
eliminišu kako direktne, tako i latentne opasnosti po ukupnu Ekonomiju Federacije BiH koje
sadrži Vladin prijedlog Zakona.

ZAKLJUČAK:
Ukoliko Vlada ne prihvati ili ako zastupnici i delegati ne podrže naš Amandman, sa velikom
vjerovatnoćom se može očekivati da će se ugasiti oko 11% poslovnih subjekata u Federaciji
BiH, da će oko 60.000 radnika ostati bez posla. Dalje oko 9% poslovnih subjekata sa oko
48.000 uposlenih, u Federaciji BiH će biti dovedeno na granicu održivosti. Preostalih oko
80% poslovnih subjekata sa svojih oko 100.000 zaposlenih će se održavati u poslu na na
način da će svojim radnicima isplaćivati minimalnu plaću.
Poslodavci će u prosjeku za doprinose izdvajati oko 19 miliona KM više, uslijedit će
neodrživa opterećenja na budžete Zavoda za zapošljavanje, devastirat će se krajnja
potrošnja, a posljedično umanjiti uplate po osnovu PDV kao ključnog generatora punjenja
Budžeta.
Važno je napomenuti da postoje raspoloživa sredstva za nas prijedlog subvencioniranja, pa
i u uslovima da kriza potraje duže od procjenjenih 5 mjeseci.

AMANDMAN IV

Član 5.
Briše se stav (1)
Dodaje se novi stav (1) koji glasi:
„Poslovni subjekti koji u skladu sa članom 4. stav 2. tačka (f) uplaćuju nesubvencionirani
dio doprinosa, obavezni su, za bilo koji period iz člana 4. stav 2. pod (f), a u skladu sa
propisima o doprinsima, uplatiti istodobno sa isplatom neto plaće i uplate poreza na
dohodak“.

OBRAZLOŽENJE

Izmjene stava (1) u članu 5. su nužne zbog predloženih izmjena u stavu (2) člana 4. našeg
prijedloga.

AMANDMAN V

Član 13.
Briše se postojeći stav (3), dodaje se novi stav (3) koji glasi:
„Vlada Federacije je dužna Parlementu Federacije BiH dostavljati jednom mjesečno izvještaj
o upravljanju Fondom“.

OBRAZLOŽENJE

Osjetljivost trenutka i osjetljivost vremena zahtjeva kontinuirano obavještavanje javnosti o
utrošku sredstava iz Fonda, a ne kroz jednogodišnji izvjestaj kako je definisano zakonom.
Jednomjesečni izvještaji pored transparentnosti stvaraju predpostavke da se uoče I otklone
eventualne greške I propusti u oblasti koja će biti pod posebnom lupom kako javnost, tako I
korisnika sredstava.

AMANDMAN VI

Član 13.a.
Dodaje se novi clan 13.a. iza člana 13.koji glasi:
“Dozvoljava se hotelima, motelima, turistickim agencijama, tour operatorima I drugim
davaocima usluga u turizmu i ugostiteljstvu izdavanje vaučera u uvjetima posebnih
okolnosti uzrokovanih pandemijom bolesti za sve dogovorene a nerealizovane usluge koje
su nastale zbog pojave COVID-19. Davalac usluga je obavezan izdati vrijednosni voucher
korisniku u istoj vrijednosti koja je uplacena do dana proglasenja prirodne nesrece.
Vaučer izdan za neizvršeni ugovor o pruzanju usluge je pokriven ugovorenom polisom
osiguranja za slučaj nesolventnosti davaoca usluge i na njemu moraju biti navedeni podaci
o polisi.
Korisnik usluge voucher moze iskoristiti najkasnije u roku od 12 mjeseci od prestanka
proglasenja stanja nesrece u FBIH .
Ako se putnik odluči za povrat sredstava, organizator mora izvršiti povrat uplaćenih
sredstava u roku od 14 dana po isteku 360 dana od prestanka proglasenja stanja nesrece u
FBIH”.

OBRAZLOŽENJE

Imajući u vidu da je proglašena pandemija koronavirusa izvanredna okolnost (viša sila) koja
po prvi put u turističkoj historiji svijeta nije nastupila samo na odredištima putovanja (većina
zemalja na svijetu) već i na otpremištu (u našem slučaju Bosna i Hercegovina) o čemu naši
zakoni: Zakon o obligacionim odnosima FBiH i RS, član 878. (Prava organizatora putovanja da

odustane od ugovora) i član 879. (Izmjena programa putovanja) kao i Zakon o zaštiti potrošača
u BiH, član 87. stav b) ugovor otkazan zbog više sile kao posljedica više sile i drugi povezani
članovi nisu predvidjeli navedenu situaciju predlazemo ovaj amandman koji bi zastitio
korisnika a i davaoca usluga.
Vecina davaoca usluga je akontativo izvrsila uplate za smještaj, prijevoz (uglavnom avio
prijevoz), i ostale turističke usluge na destinacijama sirom svijeta. I prije zvaničnog
proglašavanja pandemije koronavirusa, booking ljetovanja je u potpunosti zaustavljen i
ljetna turistička sezona je pod velikim znakom pitanja. Novac koji je uplaćen krajnjim
korisnicima neće biti vraćen bh touroperatorima, već će se moći koristiti tek po okončanju
krize, a to je vjerovatno naredne godine. U međuvremenu, klijenti koji su uplatili putovanja,
ta putovanja sada otkazuju i traže da im se izvrši povrat uplaćenih akontacija. Davaoci
pomenutih usluga nemaju novac, prijete im masovni sudski sporovi sa klijentima što će
ugroziti opstanak vecine kompanija.
Donosenjem ovog zakona rijesavamo potencijalne sudske sporove koji bi iziskivali dodatne
finansijske troskove kako za korsinike tako i za davaoce usluga sto bi enormno opteretilo nase
sudstvo i produzilo rokove rijesavanja sporova. Povrat sredstava bio bi visestruko produzen
u odnosu na rijesenje koje nudimo donosenjem ovog zakona.
Cilj donosenja ovog clana zakona je poboljsanje likvidnosti davaoca usluga a sa druge strane
garant gradjanima FBIH da njihov novac nece propasti i da ce biti refundiran u punom iznosu.
Na kraju zelimo reci da su iste zakone donjele sve clanice EU kao i zemlje iz okruzenja
(Slovenija, Hrvatska, Srbija, Makedonija...)

AMANDMAN VII

Član 14.
Dodaje se novi stav 3) koji glasi:
„Vlada Federacije BiH će donijeti provedbeni akt iz člana 4. stav (2) pod (d) i (e) ovog zakona
u roku 15 dana od dana stupanja na snagu ovog zakona”.
OBRAZLOŽENJE

Obzirom da je za realizaciju uplata predviđenih u Članu 4. Stav 2. Tačke (d) i (e) nužno
osigurati dodatna finansijska sredstva, te da ukupan teret subvencioniranja minimalnih
plaća i doprinosa u 100% iznosu za tretirane kategorije teško ostvariti iz budžeta Federacije
BiH, u finansiranje ovih kategorija nužno je uključiti i sredstva iz Budžeta nižih niova vlasti
(kantone i općine). Konačno, odgovornost za osiguravanje egzistencije ugroženih radnika i

likvidnosti poslovnih subjekta, je zajednička i prema istoj se treba odnositi na takav način.
Provedbenim aktom iz stave koji se dodaje potrebno je kroz postizanje dogovora I
saglasnosti, na nivou premijera Federacije, premijera kantona, te gradonačelnika/načelnika
regulisati formulu participiranja pojedinih nivoa vlasti u dijelu isplate subvencija minimalnih
plaća za tretirane kategorije.

U prilogu Tabela ( Matematički prikaz nužnosti izmjene stava 2.u Članu 4. Vladinog Zakona o
ublažavanju negativnih ekonomskih posljedica.

Podnosilac Amandmana
Klub zastupnika Demokratske fronte