SARAJEVO, (Patria) – Goran Miraščić, savjetnik federalnog premijera kazao je da prvi set ekonomskih mjera koji ima za intenciju ublažavanje ekonomskog udara, uključuje Fond za stabilizaciju privrede, Fond pri Razvojnoj banci i Zakon o oblažavanju negativnih ekonomskih posljedica.
„Udar koji trpi ekonomija posljednja dva mjeseca još se nije desio. Sad imamo poremećaj u lancima snadbijevanja, pad i ponude i potražnje. Ne znamo koliko će sve ovo trajati, projekcije koje su uzimane za izradu rebalansa budžeta je neki period do polovoine ove godine, predvidjeli smo pad budžetskih prihoda od oko 469 miliona KM“, kazao je Miraščić.
On je pojasnio da su se budžetski rashodi povećali za nešto više od 588 miliona KM.
„Odnosi se na uspostavljanje Fonda za pomoć privredi, transferi prema kantonima 200 miliona KM, 20 miliona za Garantni fond pri Razvojnoj banci. Ostvarile su se uštede na svim transferima koji su planirani ove godine. Razliku smo nadomjestili sa 790 miliona zaduženja, prodaja potraživanja, prodaja obveznica, trezorskih zapisa, 455 miliona kroz dugoročno zaduženje. Kada je riječ o transferima kantonima Vlada će utvrditi oduku o kriterijima a to će najvjerovatnije biti broj stanovnika“, pojasnio je.
Kada je riječ o Fondu za stabilizaciju privrede, funkcionisat će da svi oni privedni subjekti koji su imali pad promota od 20 i više posto imaju pravo na subvenciju na minimalnu plaću 409 KM i doprinose.
Za Garantni fond pri Razvojnoj banci Vlada FBiH će obezbijediti 100 miliona KM svojih sredstava.
„Sektor malog i srednjeg preduzetništva će se suočiti sa padom tražnje, imat će probleme sa izvozom, kao i sa dobijanjem kredita. Intencija je da dođemo do kreditnog potencijala ne samo za sektor malih i srednjih preduzeća, već i drugih. Zašto je garancija bitna, to je šema gdje Vlada garantuje kroz svoja sredstva, a iza Vlade stoji budžet“, pojasnio je Miraščić.
Prema prvom setu mjera koje je Vlada pripremila za privredu je predviđeno više od milijardu KM.
„Mi očekujemo da će kantoni tih 200 miliona KM koristiti za ekonomske mjere ali da budu komplementarni onome što će Vlada raditi. Federacija se odlučila da će podnijeti najveći teret ovih mjera. Ovo je samo prvi set mjera da bismo prebrodili ovaj period. Kad ove mjere zabrane ne budu na snazi očekujemo da će se ekonomija ponovo probuditi, ali procjene su da će nam trebati 18 do 24 mjeseca za povratak na period koji smo imali prije pojave koronavirusa“, kazao je Mirščić.
Dodao je da će u narednom periodu biti potrebno što više investicija, potrošnje kako bi se privreda što prije oporavila ali u roku od 18 do 24 mjeseca. On je izrazio očekivanje da će Parlament FBiH što prije usvojiti Zakon o oblažavanju ekonomskih posljedica.