(Patria) - Uslijed epidemije koronavirusa, veliki broj radnika ostao je bez posla. Sa druge strane, dio poslodavaca odlučio је da svojim radnicima omogući rad putem interneta. Istraživali smo kako su se radnici prilagodili novom načinu rada, kako svoje privatne obaveze organiziraju u ovakvoj situaciji, te kakvu budućnost ovakva vrsta rada ima i nakon završetka epidemije.
Epidemija koronairusa odvojila je veliki broj radnika od radnog mjesta, ali ne i od posla. Velik broj njih radno mjestо zamijenili su dnevnim boravkom. Putem interneta izvršavaju svoje radne obaveze. U novonasataloj situaciji prosvjetni radnici imaju pune ruke posla.
“Moj dan počinje u 8 sati kad pripremam sadržaje materijale i to šaljem roditeljima, sve vrinjeme ste online, šaljete plan, stalno ste dostupni šaljete im povratne informacije, surađujete, motivišite, šaljete ispravke, stalno ste u poslu. Ja slobodnog vrermena nemam, tek onoliko koliko mi treba da mi se laptop dopuni”, ističe Nermina Hadžić, učiteljica OŠ “Safet-beg Bašagić”.
Rad od kuće jedna je od najčešćih mjera zaštite koju su proveli poslodavici, koji se mogu prilagoditi ovakvom načinu rada. Ono što je do sada bila skoro nepoznanica, sada postaje stvarnost.
“Neke analize svjetskog ekonomskog foruma za Ameriku i Evropu, su pokazale da je prije pandemije od kuće radilo tek 5 posto zaposlenih, možemo pretpostaviti da je u bih taj broj znatno manji. Radi se o drastičnom povećanju kada je u pitanju rad od kuće”, kaže voditeljica razvoja i marketinga “MojPosao.ba Nermana Ajanović-Hajdarpašić za BHT.
Usavršavanjem moderne tehnologije koja omogućuje ovakvu vrstu rada, veliki broj kompanija mogao bi nastaviti sa ovakvom praksom rada i nakon završetka epidemije, smatraju stručnjaci.
“To će poslodavcima biti dovoljan motiv da produže sa ovakvom vrstom djelovanja, jer vi putem onlajna nemate potrebe za poslovnim prosotima, nemate potrebe za dodatnim troškovima. I nema sumnje da će poslodavci i nakon korone nastaviti primjenjivati onlajn poslovanje tamo gdje je to moguće”, ističe profesor menadžmenta na UNSA-FONO Aziz Šunje.
Veća efikasnost rada, manji troškovi i više slobodnog vremena radnka, dobri su argumenti da ovakva vrsta rada u većoj mjeri zaživi u našem društvu, zaključuju stručnjaci.