Šta će biti sa preporukom gradnje zgrada do 20 metara visine u glavnim zračnim koridorima

SARAJEVO, (Patria) - Vlada Kantona Sarajevo je na sjednici 6. februara usvojila „Studiju o urbanim ventilacionim koridorima i uticaju visokih zgrada“, koju je izradio WS Atkins International Limited, u okviru pripreme Zelenog akcionog plana za Kanton Sarajevo, finansiranog iz grant sredstava Vlade Japana, uz provedbu putem EBRD-a. Studiju je radio tim domaćih i stranih stručnjaka, uz korištenje sofisticirane tehnologije i na savremenim naučnim principima. Skupština KS usvojila je 25. februara.

Glavni ciljevi ove studije su: provođenje analize mogućeg uticaja na strujanje i kvalitet zraka kroz sarajevsku kotlinu uspostavljanjem novih ventilacionih koridora, utvrđivanje područja/koridora na kojima bi trebalo ograničiti gradnju visokih objekata kako bi se poboljšalo strujanje i kvalitet zraka u cijeloj kotlini te provođenje studije o postojećim strujanjima vjetra i nivou zagađenosti u cijeloj kotlini korištenjem GlS-a, meteoroloških podataka i modela za predviđanje strujanja zraka.

No, dolaskom nove Vlade KS pristupit će se i izmjeni ove studije, a već danas će u Ministarstvu prostornog uređenja biti održan sastanak na tu temu. Kako se navodi u pozivu ministra učesnicima sastanka, “studija ima određenih nedorečenosti i stvara nedoumice u praktičnoj primjeni”. Bolji poznavaoci prilika sumnjaju da je riječ o omogućavanju gradnje visokih zgrada koje se ne preporučuju ovom studijom dužinom dva glavna zračna koridora odnosno daleko veću spratnost nego što je to preporučeno studijom. 

Još uvijek važećom studijom u sarajevskoj kotlini identificirana su dva glavna zračna koridora, koja su nazvana prema topografskim karakteristikama: koridor Miljacka i koridor 'Glavna cesta'. Oba zračna koridora okvirno su orijentirana u pravcu istok-zapad. Zračni koridor Miljacka određen je riječnim tokom rijeke Miljacke. Proteže se sa istoka na mjestu gdje rijeka Miljacka ulazi u grad (lokacija Bentbaša) do mjesta gdje rijeka počinje meandirati u Sarajevskom polju na lokaciji Halilovići. Širina koridora varira uslijed različite blizine zgrada duž kanala. Maksimalna širina je 110 metara na lokaciji Dolac Malte a najmanja širina je izmjerena na segmentu kod Vijećnice i iznosi 60 metara. Intenzitet vjetra duž koridora također varira u smislu vremena i prostora, pod uticajem složene interakcije strujanja zraka i objekata u blizini koridora. 
Zračni koridor 'Glavna cesta' formiran je duž glavne saobraćajnice koja povezuje istočne i zapadne dijelove grada. Koridor se prostire od Marijin Dvora na istoku do lokacije Stupska Petlja na Zapadu. Širina koridora sa nekih 50m je gotovo konstantna. Strujanje zraka je intenzivnije duž zračnog koridora Miljacka. Razlog za intenzivnije strujanje zraka koridorom Miljacka je neometani dotok zraka u području Vijećnice, veća širina koridora Miljacka u odnosu na koridor 'Glavna cesta' te manja prisutnost visokih zgrada u neposrednoj blizini koridora. 

“Prisustvo visokih zgrada u blizini koridora umanjuje propusnost vjetra, što umanjuje dotok svježeg zraka u koridore. Pored toga, recirkulacijske zone u pozadini zgrada usporavaju strujanje zraka ukoliko zadiru u područje koridora. Iz ovog razloga je važno zaštititi postojeće pravce kojima se koridori snabdijevaju zrakom, kao i spriječiti negativan uticaj novih zgrada na strujanje zraka koridorima. Na osnovu anallize rezultata proračuna procijenjeno je da zgrade visine do 20 metara ne bi negativno utjecale na strujanje zraka koridorima. Shodno tome, predlažemo ograničavanje visine zgrada do 20 metara u pojasu širine od 200 m s obje strane glavnih ventilacionih koridora”, navodi se u zaključku studije. 

Na ovaj način se osigurava da nove zgrade neće značajnije utjecati na strujanje koridorima Miljacka i Glavna cesta. Pored ova dva glavna koridora, identificirani su i dodatni lokalni zračni koridori. Ovi lokalni koridori su kraći od glavnih koridora, ali mogu imati važnu ulogu u snabdijevanju grada svježim zrakom i ukupno provjetravanje u gradskim područjima. To su koridor Južna longitudinala (koji se poklapa sa cestom Južna longitudinala koji određuju sljedeće ulice: Zagrebačka, Grbavička i Zvornička), Sjeverna longitudinala, Alipašina ulica (koja se nalazi unutar zelenog pojasa), ulice Ante Babića i Ive Andrića (u naselju Alipašino Polje).

U Studiji se navodi da su koeficijenti izgrađenosti u područjima urbanog dijela Sarajeva u određenim zonama porasli preko propisanih granica i stoga je važno da se ovi problemi riješe u najkraćem mogućem roku. 

“Ovi problemi se mogu ublažiti istovremenom zaštitom i unapređenjem ventilacionih koridora. Ovo se može izvesti uključivanjem stručnjaka i aktera na nivou nadležnih organa s ciljem da se osmisli sveobuhvatan pristup opsežnom procesu urbanističkog planiranja i projektovanja (za ulice, parkove, zgrade i druga urbana područja), što će omogućiti bolju cirkulaciju zraka i smanjenje zagađenosti zraka. Budući urbani razvoj Sarajeva mora uključivati dimenziju zaštite okoliša s ciljem postizanja održivosti u urbanističkom planiranju. Rezultati proračuna jasno ukazuju na važnost trodimenzionalnog modeliranja strujanja zraka i disperzije zagađujućih tvari u urbanom okruženju prije gradnje novih zgrada, uključujući visoke zgrade. Prema rezultatima proračuna, promjena položaja, orijentacije i visine zgrada može znatno doprinijeti kvalitetu zraka na datoj lokaciji. Iz ovog razloga je važno procijeniti učinak nove gradnje korištenjem naprednih kompjuterskih simulacija te sistematskim mjerenjima i monitoring ključnih parametara. Ovo bi doprinijelo stvaranju održivije i zdravije urbane sredine”, zaključuje se u studiji